Pretraga tekstova
Na jednoj strani svijeta moguće je značajno spuštanje prosječne temperature i manjak oborina, a na drugoj još veće zagrijavanje. Koliko su ugrožene žitarice?
Golfska struja je topla morska struja Atlantskog oceana koja utječe na klimu Europe, čineći je blažom nego što bi inače bila na tim geografskim širinama. Ona doprinosi produžetku vegetacijske sezone i održavanju povoljnih uvjeta za uzgoj mnogih kultura.
Njezino ponašanje i moguće promjene u budućnosti, godinama su u fokusu istraživanja. Sada su znanstvenici sa Sveučilišta u Utrechtu, Nizozemska, otkrili prekretnicu u sustavu protoka pomoću jednog od najsuvremenijih modela, piše InsideClimateNews.
Uz pretpostavku da će u Golfsku struju, odnosno sjeverni Atlantik dolaziti sve više svježe vode otapanjem grenlandskog ledenog pokrivača, njezina cirkulacija bi mogla oslabiti sve dok na kraju ne bi potpuno nestala. Rezultat bi mogao biti smanjenje temperature u pojedinim regijama do tri Celzijeva stupnja tijekom jednog desetljeća, bez obzira što globalno zatopljenje iznosi 0,2°C u deset godina.
Smatra se da bi stoga moglo postati puno hladnije, s više suše. Znanstvenici su izračunali moguće posljedice za britansku poljoprivredu gdje bi prosječna temperatura pala za 3,4°C, a oborina bi bilo manje za 123 mm u vegetacijskoj sezoni.
Iako se ova predviđanja odnose na Sjevernu Ameriku i Europu, to ne bi zaustavilo globalno zatopljenje. Dapače, zahlađenje u Sjevernoj Americi i Europi moglo bi dovesti do još većeg zagrijavanja južnih dijelova svijeta.
Pod utjecajem kolapsa Golfske struje bi oko 58 posto obradivog tla pogodnog za proizvodnju pšenice postalo neprikladno, kao i 59 posto pogodnog za kukuruz, navodi Agrarheute. Iako se udio zemljišta pogodnog za rižu povećava, to nije dovoljno da nadoknadi gubitke u pšenici ili kukuruzu.
Ova bi promjena utjecala i na obrazac ljetnih monsunskih oborina u Indiji koja bi mogla izgubiti 70 posto trenutnih padalina. Na drugom kraju svijeta, u Amazoniji, došlo bi do suše, a prašuma bi se mogla pretvoriti u suhu savanu.
Golfska struja je već oslabila za 15 posto u posljednjih 50 godina. Znanstvenici smatraju da kada dođe do točke preokreta, promjene bi mogle uslijediti vrlo brzo.
Klimatolog Stefan Rahmstorf sažeo je studiju ovim riječima: "Ona potvrđuje, na temelju podataka promatranja, da je Atlantik na prekretnici, tj. ide prema točki preokreta. Pitanje za milijardu dolara je: Koliko je daleko ta prekretnica?"
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri? Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog b... Više [+]
Znate li da je Ben Fogle svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja doživio u Istri?
Poznati britanski istraživač i novinar Ben Fogle, strastveni zagovornik očuvanja prirode kroz svoje dokumentarne projekte, posjetio je tijekom svog boravka u Hrvatskoj i Istru. Poseban naglasak njegova posjeta bio je i na gastronomiji. U tradicionalnom okruženju kušao je istarske specijalitete, među kojima fritaju s tartufima, kao i autohtona istarska vina.
Fogle je dio svog istarskog putovanja posvetio otkrivanju svijeta maslinovog ulja u kušaonici braće Chiavalon koja već desetljećima gradi autentičnu priču.
Obišao je ekološke maslinike, pomno slušao priču o obiteljskom gospodarstvu, kušao njihova višestruko nagrađivana ekstra djevičanska maslinova ulja i razgovarao o vrijednostima koje svakodnevno usmjeravaju njihov rad - poštovanju prema prirodi, predanosti kvaliteti i uvjerenju da vrhunski proizvodi nastaju na zdravom tlu i u skladnom ekosustavu.
"Posebno smo ponosni što je Ben upravo kod nas doživio svoje prvo profesionalno kušanje maslinovog ulja. Kroz mirise i okuse otkrio je kako prepoznati karakteristike vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kako se različite sorte izražavaju u čaši te kako aroma i okus otkrivaju kvalitetu, svježinu i osobnost svakog ulja. Benove vlastite riječi to su najljepše opisale: Nisam imao pojma da maslinovo ulje može imati ovakav okus", objavio je na društvenim mrežama OPG Chiavalon.
Ono što ih je posebno impresioniralo bila je Benova iskrena znatiželja i interes za ljude i priče koje stoje iza proizvoda.
Izvor fotografija: OPG Chiavalon
Blanka Kufner
prije 4 dana
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :) Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 4 dana
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija? Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Maja Celing Celić
prije 4 dana
Blanka, koji je to njegov serijal? Blanka, koji je to njegov serijal?
Aleks M
prije 2 godine
Dobro - recimo da to sve i stoji. Ali što je Europljanima, ili bolje rečeno - "malom", običnom čovjeku bilo gdje u svijetu za činiti? Da se i pridržavamo (osobno) SVIH "zelenih" i klimatoloških mjera - to bi i opet bila samo kap u moru olakšanja, dokle god su _fosilna goriva_ i dalje glavni izvor energije Čovječanstva. Struja - tj. sve elektrificirati - je samo međuriješenje. Jer i opet tu struju moramo odnekud dobiti - a obnovljivi izvori energije su jednostavno nedovoljni za trenutnu potražnju čovječanstva. Tzv. "biodiesel" i slično? To je samo presipanje iz šupljeg u prazno, jer: a) se uzgojem biljaka za ovu energiju onda opet oduzimaju dragocjene oranice za uzgoj HRANE, i b) ne znam koliko da je "bio", takvo gorivo i opet IZGARA - tj. stvara CO2 i druge (nepoželjne) otpade (manje od fosilnih, ali u konačnici i opet). Jedino, kažem JEDINO trajno riješenje bi bio pronalazak ekonomski isplativog izvora energije, koji ne zahtjeva nikakvo IZGARANJE bilo čega, ako bi proizvod tog izgaranja donio više štete no koristi i nastavio povećavati efekat staklenika, i tako se zauvijek riješiti i fosilnih i bilo kakvih drugih ugljikovodika kao izvora energije. Npr. - termonuklearna fuzija. Ali koliko smo uistinu daleko od makar stabilnog uspostavljanja iste, a da ne pričam o komercijalnoj i širokoj dostupnosti ovakvog izvora energije za sve? Dakle: što je nama, "običnim", ljudima za činiti - ako svijetom i dalje vladaju megakorporacije koje će "lakše proći kroz ušicu igle", nego se odreći fosilnih goriva (i uložiti veliki dio svoje energije u nešto bolje) i s njima povezani silni lobiji, koji utječu na SVE politike svijeta? Osim i dalje bespomoćno slušati sva ova upozorenja i na osnovi njih se živcirati ili ih totalno ignorirati?
Đuro Japaric
prije 2 godine
Isto tako poznato je sve od doseljavnja Hrvata na brdoviti Balkan ! I prije Hrvata na ovim prostorima živjeli su ljudi , a živjeti će i POSLIJE Hrvata ! Hrvati nemaju STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , već STRATEGIJU ISELJAVANJA SA BALKANA , samo to iseljavanje TREBA UBRZATI da ove prostore nasele PAMETNIJI NARODI !
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Kroz cijelu povijest planete zemlje se dešavaju klimatske promjene,što je naučno odavno dokazano.Čovjek svojim djelovanjem utječe manje od 1% na utjecaj klime,jer je to najvećim dijelom prirodni proces.Svoji nesavjesnim postupcima ljudi najviše utječu na kvalitetu života,jer zagađuju okolinu oko sebe Dokazano je da su mnoge znane i još neznane civilizacije propale zbog klimatskih promjena.Tko je za to bio odgovoran?Golfska struja je jedan od tih prirodnih procesa.