Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Golfska struja
  • 19.02.2024. 18:00

Zahlađenje i suša: Što bi poljoprivredi donio kolaps Golfske struje?

Na jednoj strani svijeta moguće je značajno spuštanje prosječne temperature i manjak oborina, a na drugoj još veće zagrijavanje. Koliko su ugrožene žitarice?

Foto: Depositphotos/malshak
  • 1.719
  • 92
  • 0

Golfska struja je topla morska struja Atlantskog oceana koja utječe na klimu Europe, čineći je blažom nego što bi inače bila na tim geografskim širinama. Ona doprinosi produžetku vegetacijske sezone i održavanju povoljnih uvjeta za uzgoj mnogih kultura. 

Njezino ponašanje i moguće promjene u budućnosti, godinama su u fokusu istraživanja. Sada su znanstvenici sa Sveučilišta u Utrechtu, Nizozemska, otkrili prekretnicu u sustavu protoka pomoću jednog od najsuvremenijih modela, piše InsideClimateNews.

Uz pretpostavku da će u Golfsku struju, odnosno sjeverni Atlantik dolaziti sve više svježe vode otapanjem grenlandskog ledenog pokrivača, njezina cirkulacija bi mogla oslabiti sve dok na kraju ne bi potpuno nestala. Rezultat bi mogao biti smanjenje temperature u pojedinim regijama do tri Celzijeva stupnja tijekom jednog desetljeća, bez obzira što globalno zatopljenje iznosi 0,2°C u deset godina. 

Hladnije, s više suše 

Smatra se da bi stoga moglo postati puno hladnije, s više suše. Znanstvenici su izračunali moguće posljedice za britansku poljoprivredu gdje bi prosječna temperatura pala za 3,4°C, a oborina bi bilo manje za 123 mm u vegetacijskoj sezoni. 

Iako se ova predviđanja odnose na Sjevernu Ameriku i Europu, to ne bi zaustavilo globalno zatopljenje. Dapače, zahlađenje u Sjevernoj Americi i Europi moglo bi dovesti do još većeg zagrijavanja južnih dijelova svijeta. 

Ugrožena pšenica i kukuruz 

Pod utjecajem kolapsa Golfske struje bi oko 58 posto obradivog tla pogodnog za proizvodnju pšenice postalo neprikladno, kao i 59 posto pogodnog za kukuruz, navodi Agrarheute. Iako se udio zemljišta pogodnog za rižu povećava, to nije dovoljno da nadoknadi gubitke u pšenici ili kukuruzu.

Ova bi promjena utjecala i na obrazac ljetnih monsunskih oborina u Indiji koja bi mogla izgubiti 70 posto trenutnih padalina. Na drugom kraju svijeta, u Amazoniji, došlo bi do suše, a prašuma bi se mogla pretvoriti u suhu savanu. 

Pitanje za milijardu dolara

Golfska struja je već oslabila za 15 posto u posljednjih 50 godina. Znanstvenici smatraju da kada dođe do točke preokreta, promjene bi mogle uslijediti vrlo brzo.  

Klimatolog Stefan Rahmstorf sažeo je studiju ovim riječima: "Ona potvrđuje, na temelju podataka promatranja, da je Atlantik na prekretnici, tj. ide prema točki preokreta. Pitanje za milijardu dolara je: Koliko je daleko ta prekretnica?"


Tagovi

Golfska struja Klimatske promjene Utjecaj na poljoprivredu Pad temperature Manjak oborina Obradive površine


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrvatska rosé vina osvojila 17 medalja Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles hrvatski vinari osvojili su17 medalja - 8 zlatnih i 9 srebrnih. Četiri zlatne medalje osvojile su dalmatins... Više [+]