Vučković: Moramo se suočiti i s problemom neobrađenog zemljišta u privatnom vlasništvu!

Dobro je da je Europska komisija produžila moratorij na prodaju hrvatskog zemljišta strancima do 2023. godine jer je naše zemljište jeftinije od onoga u drugim EU zemljama, a novo prijelazno razdoblje će omogućiti da do zemljišta dođu oni koji ga žele obrađivati, kazala je na konferenciji za medije u Ministarstvu poljoprivrede ministrica Marija Vučković, u pratnji državnih tajnika Tugomira Majdaka i Zdravka Tušeka.

Dodala je da su dugo čekali ovu odluku EK jer je Ministarstvo još 15. studenoga 2019. godine, podnijelo argumentirani zahtjev za trogodišnji moratorij na prodaju zemlje strancima, nakon što su aktivnosti za pripremu zahtjeva u kojem je sudjelovalo više ministarstava, Državni zavod za statistiku i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, započele još u lipnju prošle godine.

Moratorij  na prodaju zemlje strancima još tri godine   

U naredne tri godine, dok traje moratorij na prodaju zemlje strancima, očekuje da će se povećati kupovna moć hrvatskih građana te ojačati mala i srednja gospodarstva. Podsjetila je i da su dosad stranci mogli kupiti zemlju u Hrvatskoj, osnuju li tvrtku kod nas odnosno ovdje plaćaju porez. Također, navela je da je 6.000 metara kvadratnih zemljišta razminirano, a ostalo je još za razminirati 4.500 m2. 

Produžen moratorij na prodaju hrvatskog zemljišta strancima!

Odgovarajući na brojne upite, ministrica je kazala da je primjedba da Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne funkcionira, iako je donesen još 2018. godine, 'prestroga'. "Jedinice lokalne samouprave, ako imaju poljoprivredno zemljište na svome teritoriju, trebale su donijeti programe njegova raspolaganja, a sada se ide u izmjene i dopune, smanjujući birokratsku proceduru spomenutog zakona", navela je. 

Kako se čulo, Povjerenstvo za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, sastalo se već tri puta, a sastat će se još jednom. Dosad je objavljeno 57 natječaja, a Ministarstvo je izdalo 250 suglasnoti.  

Prosječna veličina zemljišta po domaćem gospodarstvu 6,7 ha

Podsjetimo, prijelazno razdoblje, koje istječe krajem lipnja ove godine utvrđeno je kao bi se spriječio rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja EU, a do kojeg bi moglo doći zbog veće kupovne moći stranih državljana pojedinih država članica. Time bi se otežalo stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike i usporilo nužno restrukturiranje ovog sektora.

Državni tajnik Zdravko Tušek je dodao da je prosječna veličina poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu u Hrvatskoj 6,7 hektara, a na razini EU-a 15 ha.

Nadalje, što se tiče učestale prakse neobrađivanja zemljišta, ministrica je kazala da ćemo se morati suočiti i s problemom neobrađivanja zemljišta i kod privatnih vlasnika, nakon što je državno zemljište ušlo u šumsko-gospodarsku osnovu. "S površina neobrađenog zemljišta, osim što nisu u funkciji poljoprivredne proizvodnje, širi se korov i bolesti", zaključila je Vučković.