Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sporazum EU-Mercosur
  • 10.01.2025. 15:00

Kolike su farme u zemljama Mercosura i imaju li EU poljoprivrednici šanse protiv njih?

Veličina farmi u Južnoj Americi ključan je faktor u raspravi o konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u zemljama Mercosura u odnosu na Europu

Kolike su farme u zemljama Mercosura i imaju li EU poljoprivrednici šanse protiv njih?
Foto: Depositphotos/rochariberio

Europska unija i četiri zemlje Mercosura – Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, postigle su dogovor o povijesnom trgovinskom sporazumu, što je glavna vijest poljoprivrednih portala s obje strane Atlantika u posljednjih mjesec dana. 

Najveći protivnici ovog sporazuma, potpisanog 6. prosinca 2024., su Francuska i Poljska, koje strahuju od nelojalne konkurencije za europske poljoprivrednike, a protivljenje su izrazile i Austrija, Nizozemska te Irska.

Francuski poljoprivrednici i dalje protiv EU-Mercosur sporazuma: Ne možemo dopustiti da nas uvoz uništi

Usporedili smo podatke koje je prenio Farmer, o veličini farmi, strukturi zemljišta i dominaciji velikih posjeda u Argentini, Brazilu, Paragvaju, Urugvaju, te analizirali sličnosti i razlike u odnosu na Europsku uniju, posebice u pogledu malih obiteljskih gospodarstava, koncentracije zemljišta i uloga poljoprivrednika u svakom od ovih zemalja.

Argentina: Dominacija ogromnih posjeda  

Argentina prednjači u regiji Mercosur po prosječnoj veličini zemljišta, koja iznosi 620 hektara prema podacima FAOSTAT-a iz 2018. godine. Oko 65% površina zauzimaju velika imanja (latifundije) veća od 2.500 ha, dok 849 posjeda prelazi 20 tisuća. 

Iako dominiraju veliki posjedi, manja obiteljska gospodarstva (parcele od 5 do 25 hektara) čine trećinu svih poljoprivrednih jedinica, smanjujući prosjek na "samo" 620 ha. Soja je najzastupljenija kultura, dok žitarice (kukuruz, pšenica, pivarski ječam) dolaze na drugom i trećem mjestu. 

Prema izvješću OECD-a (2019.), gospodarstva specijalizirana za žitarice obuhvaćaju prosječno 2.000 ha, dok su voćarska i povrtlarska proizvodnja obično manjih razmjera.

Usporedbe radi, prema izvješću Eurostata, farme u EU-u raznolike su po veličini, vrsti uzgoja i klimatskim uvjetima. U 2020. godini bilo je 9,1 milijun poljoprivrednih gospodarstava, od kojih najviše u Rumunjskoj (2,9 milijuna; 31%). Obiteljska gospodarstva čine 93 posto svih farmi, dok su neobiteljska gospodarstva značajna u Francuskoj (42 %) i Estoniji (34 %).  

Brazil: Velike farme i pokret bezemljaša

U Brazilu prosječna veličina posjeda iznosi 69 hektara prema popisu iz 2017. godine, no raspodjela zemljišta je nerazmjerna. Manja gospodarstva, do 100 hektara, čine 91% svih jedinica, ali zauzimaju samo petinu obradive površine, dok velika imanja, veća od sto hektara, čine samo 1%, ali pokrivaju gotovo polovicu zemlje.

Polje soje u Brazilu (Foto: Shutterstock/Kelvin H. Haboski)

Ondje se također javlja fenomen "gospodarstava bez zemlje", gdje pokret bezemljaša (osnovan 1984.) traži redistribuciju zemljišta malim proizvođačima. Poznata je ova zemlja i po proizvodnji soje (GMO), krčenju šuma i govedini. 

U EU-u, većina farmi je manja od 5 hektara, čineći gotovo dvije trećine svih farmi, dok 7,5% farmi ima 50 ha ili više i obrađuje dvije trećine poljoprivrednih površina. Primjerice u Rumunjskoj, 93% farmi bilo je manje od 5 ha, dok 0,9 % farmi od 50 ha ili više obrađuje 54% zemljišta.

Paragvaj i Urugvaj: OPG-ovi u sjeni agrobiznisa

Paragvaj i Urugvaj imaju sličnu strukturu zemljišta. Prema FAOSTAT-u, prosječna veličina imanja u Paragvaju iznosi 104 hektara (2022.), dok je u Urugvaju 365 ha (2011.). U Paragvaju, 91% poljoprivrednika posjeduje manje parcele (1–50 ha) koje zauzimaju samo 6% zemljišta, dok velike jedinice usmjerene na soju i stočarstvo pokrivaju preostalih 94. 

Mali ruralni proizvođači u Paragvaju koriste samo 6% poljoprivrednog zemljišta, dok preostalih 94  zauzimaju velika poljoprivredna poduzeća koja se uglavnom bave proizvodnjom soje i govedine, a više od 600 farmi koristi zemljište veće od 10 tisuća hektara.

S druge strane u susjednom Urugvaju, 62% farmi čine obiteljska gospodarstva koja zauzimaju sedminu ukupne površine, dok preostalih 38% pripada velikim komercijalnim proizvođačima.

Ove brojke potječu iz izvješća "Klimatski pametna poljoprivreda u Urugvaju" koje je 2015. objavila Svjetska banka. Već tada uočena je tendencija dinamičnog povećanja prosječne površine gospodarstva (porast od 27% tijekom 15 godina) uz istodobni pad broja gospodarstava od 12 posto u istom razdoblju, što dokazuje povećanje koncentracija zemlje u rukama velikih farmi. Obje zemlje bave se mahom proizvodnjom soje i govedine. 

Stočarstvo kao grana prevladava i u Urugvaju (Foto: Shutterstock/Ruslana Iurchenko)

Dodajmo i da Bolivija, koja se pridružila Mercosuru 8. srpnja 2024., ima prosječnu veličinu farme od 40 hektara prema FAOSTAT-u iz 2013. godine, ali je dugi niz godina na vrhu ljestvice najsiromašnijih zemalja Južne Amerike.

Smanjenje broja farmi u EU

U EU, pak, između 2005. i 2020. godine, broj farmi se smanjio za 37%, uz gubitak 5,3 milijuna farmi, pri čemu su najveći gubici zabilježeni u Rumunjskoj, Poljskoj i Italiji. 

Dotakli smo se, dakle, tek veličina farmi, dok je ogroman problem - na što europski poljoprivrednici posebno upozoravaju, činjenica da Južna Amerika nema rigorozna pravila proizvodnje koja štite okoliš pa se sva kod nas zabranjena zaštitna sredstva, kod njih koriste legalno. 


Autor

Nikola Kučar

Više [+]

Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.

Izdvojen oglas

KLUB

Tko kaže da nema Panonskog mora? Mi smo ga pronašli danas.
Šala, naravno jer riječ je o ribnjaku Grudnjak u Zdencima. Podsjeća, istina, na more, ali slatka je ovo voda (sad smijem koristiti tu riječ!) i vrhunski čista, direkt s Papuka.