Zimovanje pčelinjih zajednica

Poznato je da pčele veoma organizirano provode svoj životni ciklus i da je nazočnost čovjeka u tom procesu bitna utoliko da pomogne kako bi što lakše i kvalitetnije provele tu organizaciju. Zimski mjeseci su dio tog ciklusa, a za to vrijeme se zajednice odmaraju kako bi u proljeće što zdravije i ornije prionule svojim obvezama. Kada temperatura u toplomjeru krene ispod -10 stupnjeva, pčele se skupljaju i formiraju čvrsto klupko kako bi se zajednički grijale i održavale potrebnu temperaturu. Kada formiraju okruglo klupko ili u obliku jajeta, na površini se veoma čvrsto stisnu i sprečavaju prodor hladnoće u središte. Temperatura stvorena u središtu klupka nikad ne dopušta da temperatura na površini ne padne ispod -9 stupnjeva.

U središtu klupka nije gustoća velika i temperatura je odgovarajuća kako bi se pčele mogle hraniti, matica mogla leći jaja, i zajednica mogla njegovati leglo. U središtu klupka temperatura dostiže i do 22 stupnja, ovisno o vanjskoj temperaturi. Ako bi se temperatura u klupku spustila previše, to bi bilo loše za pčelinjak, jer je donja dopuštena granica oko 15 stupnjeva.

Temperatura u košnici je sporija od vanjskih promjena za oko dva sata, a ako su košnice veoma dobre kvalitete, to vrijeme zaostajanja može potrajati i šest do osam sati. U ovom slučaju je veoma bitna prisutnost pčelara kako bi kvalitetnom zaštitom košnica i nabavkom najkvalitetnijih spriječio prodor niskih temperatura. Ukoliko je temperatura niža, pčele se moraju više stiskati, a ako pak temperatura dozvoljava, taj stisak ne mora biti suviše jak i pčele lakše obavljaju svoje obveze.

Položaj košnica i pčelinjaka tijekom zime veoma je bitan kako bi bio najmanje izložen vanjskoj temperaturi pa je zbog toga dobro pronaći zavjetrinu gdje će se pčelinjak smjestiti. Ukoliko je temperatura niža, pčele koriste više hrane kako bi ju podigle, a i troše dosta propolisa za zatvaranje svih pukotina i otvora na košnici. Ukoliko pčele troše više hrane, postoji opasnost da je neće biti dovoljno do proljeća. Nadalje, većom konzumacijom hrane, pčela se mora više prazniti, a to može činiti samo van košnice, što stvara dodatni problem.

Osim toga, povećanom konzumacijom hrane, povećava se vlaga u košnici - koja može štetiti zajednici. Bez obzira na hladnoću, košnice se ne smiju hermetički zatvarati jer se zrak u košnici mora obnavljati pošto loš zrak šteti pčelama. Zbog svega navedenog, veoma je bitno da pčelari obave dobru pripremu za zimovanje i da obilaze svoje pčelinjake kako ne bi došlo do nepredviđenih situacija.

Foto: bugs.bio.usyd.edu.au