Zavidna kvaliteta slavonskog meda

Kako je med jedan od rijetkih proizvoda s kojim Hrvatska ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, dobro je znati da je ova godina za hrvatske, a osobito slavonsko-baranjske, pčelare bila je mnogo bolja nego prethodna. Raste broj pčelara, oni su dobro educirani i opremljeni, nije bilo većih gubitaka pčelinjih zajednica zbog trovanja pesticidima, a državne potpore omogućile su kvalitetnu zaštitu pčela od varoe.

U Županijskoj gospodarskoj komori Osijek upravo se privodi kraju 18. edukativno-promotivna manifestacija ocjenjivanja meda, pakovina meda i proizvoda na bazi meda. Stručni ocjenjivački tim, predvođen znanstvenicima Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku pod vodstvom prof. dr. sc. Ljiljane Primorac ocijenio je pristiglih čak 137 uzoraka meda, dakle gotovo 50 posto više nego lani. Najuspješniji među njima primit će nagrade na velikoj svečanosti Dana meda koja će se u Osijeku održati od 4. do 6. listopada uz veliku promotivnu i prodajnu akciju meda na središnjem osječkom Trgu A. Starčevića, a koja će se organizirati u okviru Osječkog jesenskog poljoprivrednog sajma.

"Tijekom svih tih godina, koliko Županijska gospodarska komora Osijek provodi ocjenjivanje meda, zabilježen je porast broja pčelara i na natjecanje prijavljenih uzoraka meda, tako da ove godine imamo rekordan broj. Pritom su podigli kakvoću meda na zavidnu razinu, te doveli hrvatski med visoko na ljestvici najkvalitetnijih i najcjenjenijih medova u Europi", kaže Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu u ŽK Osijek i tajnik Organizacijskog odbora manifestacije ocjenjivanja meda, za Glas Slavonije.

"Komora je, kao institucija hrvatskog gospodarskog sustava, kroz aktiviranje strukovnih skupina pčelara i organiziranje njihovog nastupa na najprestižnijim sajmovima u zemlji i inozemstvu, uvelike pomogla u promociji, odnosno prodaji medova. Uz to, proizvođači su ti koji svoje proizvode prije nastupa na tržištu nose na kontrolu u sustav javnog zdravstva i druge certificirane kuće. Tako, ovog trenutka možemo jamčiti da su svi proizvođači koji su prošli edukaciju kroz komorski sustav, podigli razinu svijesti i znanja te uskladili svoje poslovanje s važećim propisima."

U Hrvatskoj djeluje čak 11 tisuća pčelara s 550 tisuća pčelinjih zajednica, što je više nego ikada. "Sada se očekuje i njihov snažniji iskorak u povezivanju s kontinentalnim turizmom, ali i prema Europi kroz prekograničnu suradnju", rekao je Nad za Glas Slavonije.

Potrebno je intenziviranje aktivnosti oko zaštite zemljopisnog podrijetla hrvatskih medova, kako na razini Hrvatske tako i EU. "Želja nam je da prije svega zaštitimo upravo naš slavonski bagremov med, to više što već imamo cijelu datoteku podataka o kvaliteti toga našeg meda, a koji se bitno kvalitativno razlikuje od bagremovog meda proizvedenog na drugim područjima Hrvatske", ističe Nad.

Foto: RGBStock.com