Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelari
  • 27.03.2022. 12:00
  • Vukovarsko-srijemska, Cerić

Zadnja dobra godina pčelarima je bila 2016. Čuljak: Med se može uvesti, ali oprašivanje ne 

U mom selu koje ima oko 1.900 hektara zemljišta, niti jedan ha nije zasijan uljanom repicom. To je rupa koju će pčelari opet morati pokrpati šećerom, kaže Stanko Čuljak, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Foto: Maja Celing-Celić
  • 388
  • 79
  • 0

Pčelarima je zadnja dobra godina bila 2016. Klimatske promjene pa i pandemija covida koja je prije ratne krize uzrokovala tržišne poremećaje, doveli su do toga da su izostale brojne paše, a da se pčelinje zajednice sve češće moraju dohranjivati šećerom. Na slabu zajednicu veže se i problem varoe, sve više ih umire, nema oprašivanja, nema meda...

"Budu li klimatske prilike kao lani i ako cijena šećera ode na 2 eura za kilogram, proizvodnja, jasno je, postaje neisplativa", upozorava dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Stanko Čuljak. koji je i predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije, otkrivajući nam da u njegovom selu Ceriću koje ima oko 1.900 hektara zemljišta, niti jedan hektar nije zasijan uljanom repicom.

Jednostavno, manjak zaštitnih sredstava, nemoć pred štetnicima i manjak prinosa, ljude je odvratio od sjetve ove uljarice pod kojom je samo u tom selu znalo biti do 600 ha. Pčelari su time ostali bez jedne paše i to je rupa koju će opet morati pokrpati šećerom, a zdrave zajednice imat će jedino ako bagrem ove godine zamedi. 

"Mi proizvođači živimo u svijetu u kojem ne možemo jedni bez drugih. Valja nam pomiriti težnje, uvažiti jedni druge, zato i postoji kompromis", dodaje navodeći da je kao pčelar, naravno, protiv pesticida, ali svjestan da se ne možemo vratiti u vrijeme, kako slikovito kaže, prije izuma sijalica.

Drži, s obzirom na moguću odgodu Zelenog plana EU, da bi odgovorni pristup korištenja zaštitnih sredstava puno više koristio od zabrane.

"Treba biti obazriv u zabrani pesticida. Ratari siju medonosne kulture da bi ostvarili prihod, a ne da hrane naše pčele. I oni su u nezavidnom položaju", priča nam pozivajući ponovno na kompromis.

Med se može uvesti, oprašivanje ne 

Rat u Ukrajini, navodi, poremetio je i tržište pčelinjih proizvoda. Ta je zemlja najveći europski proizvođač meda i ostalih proizvoda, a bili su i veliki izvoznik cvjetnog praha. Njihov suncokretov med, podsjeća, imao je tržišnu cijenu po kojoj ga domaći proizvođači nisu mogli ni proizvesti. Domaćeg meda, ipak napominje, imat ćemo u dovoljnoj količini - i inače smo samodostatni u njemu, ali  imamo poznati problem prekomjernog uvoza. 

No, držanje pčela, kaže, nije samo proizvodnja meda. "Med se može uvesti, ali oprašivanje ne može", naglašava otkrivajući nam da je u Hrvatskoj registrirano oko 9.000 pčelara s oko 475.000 pčelinjih zajednica. Od toga broja svega tri posto su profesionalci, 17 posto je onih kojima je pčelarenje dopunska djelatnost, a preostalih 80 posto hobisti koji to rade iz ljubavi. 

"Ali i ljubav ima crtu ispod koje se ne može ići", kaže navodeći da su hobisti prepolovili svoj broj zajednica jer ako sipaju šećer, a meda nemaju ni za čaj - računice nema. Zaključuje da svi trebaju znati da su poljoprivrednici, o bilo kojoj grani se radilo - nepopravljivi optimisti. Tako je i u pčelarstvu pa se nadaju da će bolji dani ipak doći. 


Tagovi

Pečelarenje Med Oprašivanje Kriza Ukrajina Paša


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).