Vrijeme naškodilo pčelama

Zbog vremenskih nepogoda, hladnoća i poplava cijene meda lete u nebo. Cijene meda pojedinih kategorija, poput najcjenjenijega kaduljina, u trgovinama su već i 90 kuna za kilogram, a ostalih vrsta u prosjeku od 50 do 80 kuna. Otkupna je cijena pak sa 10 do 12 kuna skočila na 20 do 35 kuna po kilogramu bagremova, kestenova, lipova i cvjetnog meda, a kaduljina i do 45 kuna, što je i 100 do 200 posto više nego u posljednjih godinu-dvije, tvrde pčelari.

Kina se ne isplati?

Sezona je, doznajemo, bila vrlo loša, meda ponegdje nije bilo dovoljno ni za opstanak pčela, pa je teško davati bilo kakve iscrpnije prognoze. Procjenjuje se da je proizvodnja općenito podbacila 50 posto, nakon što je cvjetanje bagrema podbacilo čak 80, amorfe 50, a suncokreta 30 posto, kaže Zlatko Gregačević, vlasnik i direktor Apimela i predsjednik Grupacije za pčelarstvo HGK. No, medom, uvjeren je, Hrvati ipak neće oskudijevati.

U Hrvatskoj je, tvrdi, još uvijek planirana proizvodnja između 4500 i 5000 tona, a to je i te kako dovoljno za domaće potrebe zna li se da je domaća potrošnja najviše 3000 tona u godini, a proizvodnja se u najboljim godinama penje i do 7000 tona. Zbog takvih viškova cijena meda u RH uvijek je bila podcijenjena.

Na placu ili na kućnom pragu mogao se kupiti već od 25 kuna, a u susjednoj BiH, primjerice, gdje proizvedu jedva 20 posto ukupnih potreba, cijena ne pada ispod 50 kuna za kilogram. Na upit hoće li manja proizvodnja rezultirati dampinškim cijenama trgovaca, koji bi med mogli uvesti iz Kine, Gregačević kaže kako se to nekad i događalo, no poslije zaštitnih carina na med, uvoz se iz Kine, smatra on, i ne isplati jer ni ondje više nije toliko jeftin. Nedavno je, doznajemo, kažnjena jedna splitska tvrtka koja je baš iz Kine uvezla 60-ak tona meda koji nije deklarirala, ali ga je distribuirala hotelima i kafićima.

Na burzama zatišje

No i domaću bi proizvodnju trebalo preispitati. S obzirom na to da je u nas dopuštena prodaja meda i na kućnom pragu, tako se i na sivom tržištu proda i više od 70 posto ukupno proizvedenog meda, a samo 30 posto podliježe strožim kontrolama i u poreznom je sustavu, kaže Z. Gregačević.

Neki pčelari misle kako bi visoke cijene mogle privući razne falsifikatore koji bi svašta mogli prodavati pod med, čak i kukuruzni sirup, a nekog većeg uvoza ne bi trebalo biti. Iako je na svjetskim burzama trenutačno zatišje, cijene su meda i u ostatku Europe i svijeta, gdje je bilo vremenskih nepogoda, više. Z. Gregačević kaže kako će nova godina biti prijelomna na burzama kada prispijeva med iz Argentine, Meksika i Indije. Podbaci li i ondje proizvodnja, cijene meda mogle bi dodatno podivljati.

Autor: Jolanda Rak Šajn