U EU parlamentu je iskazana potreba nastavka zabrane uporabe neonikotionoida kao aktivne tvari u pesticidima, ali i zabrinutost oko utjecaja GMO-a na očuvanje pčela i bioraznolikosti.
Na današnjoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta raspravljalo se o problemu smanjenja broja pčelinjih kolonija u Europi i na globalnoj razini. Predstavnici slovenskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane i predstavnici Saveza pčelara Slovenije predstavili su slovenski projekt očuvanja pčela i inicijativu za proglašenje Svjetskog dana pčela u Ujedinjenim narodima na dan 20. svibnja.
U raspravi koja je uslijedila, zastupnici Europskog parlamenta ukazali su na potrebu zaštite okoliša i prirode te na taj način i pčela, koje su jamac očuvanja bioraznolikosti i važna karika u prirodnom prehrambenom lancu. Iskazana je potreba nastavka zabrane uporabe neonikotionoida kao aktivne tvari u pesticidima, ali i zabrinutost oko utjecaja GMO-a na očuvanje pčela i bioraznolikosti.
U svom govoru Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, podržala je slovensku inicijativu za proglašenje Svjetskog dana pčela te ukazala na pozitivna kretanja u hrvatskom pčelarstvu koje karakterizira povećanje broja pčelara. Primjerice, u 2014. godini u registru ih je upisano 12 i pol tisuća.
"Posebno veseli što se posljednjih godina sve više mladih odlučuje za bavljenje pčelarstvom. O opstanku pčela ovisi i opstanak ljudi, jer su pčele važna karika prirodnog ciklusa proizvodnje hrane i promotori očuvanja bioraznolikosti, zbog svoje uloge oprašivanja koja je dodatno ugrožena i negativnim utjecajima monokultura", kazala je Petir.
Također je zahvalila svima koji su podržali njezinu inicijativu za proglašenje područja Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a, jer je njen cilj očuvanje bioraznolikosti, tradicionalne proizvodnje hrane i turizma. Podršku toj inicijativi su dali svi slovenski zastupnici u Europskom parlamentu kao i kolege iz Mađarske, Italije, Austrije i Hrvatske, a Petir kaže kako se nada da će se u ovu inicijativu ugledati i druge države članice EU.
U nastavku rasprave predstavnici Francuskog centra za apiologiju i organizacije Beelife ukazali su na manjak od 13 milijuna košnica u EU te potrebu očuvanja stabilnosti unutar kolonija pčela, u prvome redu brigom za zdravlje matice kao središta tih kolonija. Predložene su i tri skupine mjera koje je nužno hitno provesti i to mjere za povećanje ukupnog broja pčela, mjere za regeneraciju pčelinjih kolonija te obrazovanje stručnih pčelara.
Tagovi
Autorica
Tekuće zlato iz goranskih krošanja: Priča o šampionskom medunu OPG-a Mladen Mauhar
Ukradeno više od 800.000 pčela, šteta se mjeri desetcima tisuća dolara
Listopad je za pčelare mjesec koji naizgled djeluje mirno, ali je zapravo skriveno ključan
Pčelari iskoristili svih 3,82 milijuna eura potpore za 2026. godinu
Tekuće zlato iz goranskih krošanja: Priča o šampionskom medunu OPG-a Mladen Mauhar
Više od meda: Osječki Muzej pčela otkriva tajne malih oprašivača
Pčelari iskoristili svih 3,82 milijuna eura potpore za 2026. godinu
Ukradeno više od 800.000 pčela, šteta se mjeri desetcima tisuća dolara
Đuro Japaric
prije 11 godina
Od Marije Petir koristi nema ! Danas sam bio u voćnjaku i prvi puta u životu nisam vidio ni JEDNU pčelu na cvjetovima .Zvao sam poznanika koji se sa pčelama bavi preko 40 godina ! Rekao mi je da od moje plantaže udaljene oko 1 km ima još 5 košnica , da je dio prodao i da će si ostaviti 10 - 20 košnica .Riješenje trebamo tražiti na nivo Hrvatske . Osobno ću iduće godine nabaviti nekoliko košnica i postaviti ih u selo jer su stariji pčelari umrli i u selu nema ni jedne košnice !Imao sam pčele u Sl Brodu koje su mi uništili aviotretiranjem komaraca !