Tekuće zlato iz goranskih krošanja: Priča o šampionskom medunu OPG-a Mladen Mauhar

U srcu netaknute prirode Gorskog kotara, na čistom zraku Kupske doline, nastaje jedan od najcjenjenijih hrvatskih pčelinjih proizvoda. Spajajući bogato šumarsko znanje s ljubavlju prema pčelama, OPG Mladen Mauhar godinama drži sam vrh domaće pčelarske scene.

Rezultat ove jedinstvene sinergije teglice su tekućeg zlata koje redovito osvajaju najviša nacionalna priznanja i nepca istinskih gurmana. Da kvaliteta ne blijedi, potvrdilo je i stručno ocjenjivanje, gdje je nakon povijesnog uspjeha na Nacionalnom ocjenjivanju, Mauharova kolekcija bogatija za još jedno zlato, ono za vrhunski lipov med.

Od šumarske struke do pčelarske izvrsnosti

Iza uspjeha stoje Mladen i njegova obitelj iz naselja Sedalce. Kao inženjer šumarstva koji je diplomu stekao na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, Mauhar je dugogodišnje stručno iskustvo i poznavanje šumskih ekosustava pretočio u pčelarstvo. Pčelinjake je smjestio na lokacije u dolini rijeke Kupe, prilagođavajući proizvodnju njihovim specifičnostima.

Ono što je započelo s nekoliko košnica kao hobi uz primarni posao, s vremenom je preraslo u obiteljski posao. U središtu proizvodnje je šumski medljikovac, poznat i kao medun. Za razliku od cvjetnog meda, medljikovac ne nastaje iz cvjetnog nektara. Pčele skupljaju mednu rosu, slatku tekućinu koju na biljkama ostavljaju kukci koji se hrane biljnim sokovima.

Med je prepoznatljiv po tamnoj boji, gušćoj teksturi i specifičnom, manje slatkom okusu, često s blagim smolastim notama. Njegov sastav ovisi o podrijetlu medne rose i biljnom okruženju, a može sadržavati znatne količine minerala.

Kvalitetu meda OPG-a Mauhar iz Sedalaca iz godine u godinu potvrđuju stručna ocjenjivanja. Obitelj već više od desetljeća osvaja priznanja na nacionalnim manifestacijama. Na Nacionalnom ocjenjivanju kvalitete sortnih vrsta meda u Osijeku njihov je šumski medljikovac osvojio 19,24 boda i titulu ukupnog pobjednika.

Zbirka priznanja nastavlja se širiti. Na ocjenjivanju 2025. godine zlatnu medalju osvojio je i njihov lipov med, a šumski medljikovac ranije je nagrađivan zlatnim i srebrnim odličjima. OPG Mauhar tako nastavlja potvrđivati svoje mjesto među zapaženim domaćim proizvođačima meda.

Nova vremena, novi izazovi

Mauhar se pčelarstvom bavi puna četiri desetljeća, a danas brine o 66 pčelinjih društava. Košnice su smještene uz granicu sa Slovenijom i u blizini Nacionalnog parka Risnjak. Unatoč dugogodišnjem iskustvu, med svake godine šalje na analizu na Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku.

S pčelarom smo razgovarali na rujanskoj manifestaciji Medun fest u Liču. Osvrćući se na tekuću sezonu, Mauhar je rekao kako je godina počela obećavajuće, no ubrzo je uslijedila velika suša. Prednost njegova pčelinjaka je blizina Kupe, zbog čega pčele i tijekom ljetnih mjeseci imaju dovoljno vode. Međutim, kolege na hidrološki nepovoljnijim lokacijama suočili su se s ozbiljnim gubicima.

"Sve se mijenja, tradicionalno pčelarenje kakvo smo poznavali više ne postoji i svaka je godina priča za sebe. Klimatske promjene su toliko izražene da je danas pčelariti postalo iznimno izazovno. Općenito je poljoprivreda sve teža i zahtijeva neprestanu prilagodbu", ističe.

Klimatske nepogode nisu jedini problem s kojim se susreće ovaj kraj. Mauhar upozorava i na iseljavanje te zanemarivanje ruralnih područja.

"Država bi morala snažnije prepoznati i podržati ruralne krajeve iz kojih ljudi masovno odlaze. Gorski kotar je, nažalost, samo jedna od naših regija koja na taj način polako, ali nepovratno nestaje”, dodaje.

Smatra da će se zanemarivanje ruralnih krajeva dugoročno odraziti na cijelu zemlju. Kao inženjer šumarstva, na problem gleda i iz perspektive svoje struke.

"Kad bi ljudi znali da na hektaru livade ima tisuću puta više života nego na hektaru šume, ne bi dopustili da nam zemlja ovako zarasta. Cijeli Gorski kotar se praktički pretvara u šumu“, kaže.

Ovisnost o uvozu hrane

Osvrnuo se i na domaću agrarnu politiku te ovisnost o uvozu hrane, upozoravajući na položaj proizvođača i probleme povezane s funkcioniranjem sustava potpora.

"Registriran je ogroman broj OPG-ova, no polovica njih ne radi ništa. Javljaju se na natječaje i samo su smetnja onima koji stvarno imaju proizvodnju. Treba uvesti reda i odvojiti prave radnike od onih koji na veletržnicama kupuju tuđu robu i prodaju je pod domaću, stvarajući nepovjerenje kod kupaca“, jasan je Mauhar.

Dodaje kako se politika previše bavi ideologijama i podobnima umjesto konkretnim radom. Život na samoj granici pruža mu i neposredan uvid u to kako stvari funkcioniraju s druge strane Kupe.

"Svako jutro gledam prema Sloveniji i razmišljam: neka naši političari dođu vidjeti kako se radi. Tamo se u vrijeme košnje cijele noći nije stalo. Svake godine idem na Celjski sajam gdje bude 70-80 posto mladih ljudi, a ostalo starije životne dobi. Kod nas je na sajmovima 80 posto staraca, a 20 posto mladih. To sve govori, to je slika naše poljoprivrede i sveukupne situacije u državi”, otkriva Mauhar.

Jelena Milošević: Medun je jedinstven i iznimno tražen

No budućnost ovog uspješnog OPG-a leži na mlađim generacijama. On ima dva sina i vjeruje da će barem jedan od njih preuzeti obiteljski posao jer volje i radne etike ne nedostaje. Stariji, koji je poput oca studirao u Ljubljani, često s prijateljima iz studentskih dana povlači paralele između dviju država. Te usporedbe zorno prikazuju razliku u mentalitetu.

"Kada se sin nađe s kolegama s fakulteta ili iz studentskog doma, sluša slovenske prijatelje kako pričaju o svemu što rade i vraća se kući sa zaključkom da mi ne radimo ništa. A u odnosu na naše, Hrvate koji žive u okolici, radimo jako puno. Eto, to pokazuje gdje smo”, ilustrira uz upozorenje kako bi svi htjeli dobro živjeti, ali ”nema ništa bez znoja”.

Pozitivni koraci

Mudrost naših starih - pretočena u poslovicu 'zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača' - prema njegovom je mišljenju ključ napretka. Ipak vidi i svjetlo na kraju tunela te prepoznaje pozitivne korake u domaćoj agrarnoj politici pod vodstvom aktualnog ministra Davida Vlajčića.

"Vidim da je dobro krenuo i da želi promijeniti stvari koje godinama ne funkcioniraju. Proizvodnja hrane se mora tretirati kao strateška grana, ali i kao golema tvornica na otvorenom koja trpi izravne udarce klimatskih promjena“, poručuje goranski pčelar.

Kao dugoročno rješenje za spas domaće poljoprivredne scene predlaže prepisivanje provjerenih modela iz susjedstva.

"Ruralne krajeve poput Gorskog kotara treba sustavno prepoznati i pomoći im na način kako to rade Austrija ili Švicarska. Vrijedilo bi jednostavno kopirati njihov sustav potpora. U protivnom bi za 20 godina mogli gledati vlastiti zarasli okoliš, dok ćemo se i dalje diviti uređenim alpskim pašnjacima i livadama“, zaključuje Mauhar.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor