Jelena Milošević: Medun je jedinstven i iznimno tražen

"U Gorskom kotaru zbog očuvane prirode postoji ogroman potencijal za pčelarstvo. Medovi su jako kvalitetni, ali proizvode treba prodavati na malo. Dakle, gospodarstva treba razvijati u smjeru da su u izravnom kontaktu s kupcima”, rekla nam je pčelarica Jelena Milošević iz goranskog mjesta Lič.

Kada smo s njom prošli puta razgovarali - bilo je to prije šest godina - ona i suprug pčelarili su s 40-ak košnica i tada se time nisu bavili profesionalno.

Danas imaju više od sto košnica i to je Jelenin glavni posao. U međuvremenu su izgradili kućicu za apiterapiju, otvorili su izletište, u sklopu OPG-a imaju i smještaj, organiziraju predavanja i radionice te su općenito jako zadovoljni razvojem poslovanja.

Medun kao temelj priče

Njihove su pčele smještene u prekrasnim čistim šumama i livadama Gorskog kotara, a medun i planinska livada su kod vjernih kupaca najpopularniji proizvodi. Sreli smo ih nedavno u Liču na manifestaciji Medun Fest.

Sedmo izdanje održano je od 4. do 6. rujna u Liču i Fužinama, a središnji dio programa održan je u subotu u centru Liča. Program je objedinio pčelarstvo, gastronomiju, domaće proizvode, edukaciju i brojne sadržaje za obitelji.

U RH je puno pčelara, ali malo mladih i još manje žena, Jelena Milošević popravlja prosjek

Toga dana održane su kulinarske prezentacije i degustacije jela u kojima se koristi medun, sajam domaćih proizvoda i rukotvorina te edukativni sadržaji povezani s pčelarstvom i goranskom gastronomijom. Najmlađi su uživali u kreativnim radionicama, tradicionalnim pastirskim igrama i bojanju lica. Za posjetitelje iz Rijeke bio je organiziran poseban izletnički vlak što je mnogima omogućilo dolazak bez automobila.

Između Fužina i Liča tijekom festivala dodatnu vezu je osigurao turistički vlakić, a tko je želio, mogao se turistički provozati u kočiji.

U središtu manifestacije bio je goranski šumski medun koji, za razliku od nektarnog meda, nastaje od medne rose koju pčele prikupljaju na drveću. Prepoznatljiv je po tamnijoj boji, gušćoj teksturi i manje izraženoj slatkoći. Medun je doista specifičan proizvod goranskog područja te ga festival koristi kao polazište za širu priču o lokalnom pčelarstvu, proizvodnji hrane i ruralnom turizmu. Kombinacija degustacija i edukacije daje događaju veću vrijednost od klasičnog sajma.

Treba zainteresirati mlade

Za posjetitelje je to prilika za razgovor s pčelarima čime dobivaju kontekst o nastanku meduna umjesto da ga vide samo kao još jedan artikl na polici. Ovogodišnji festival dio je i gastronomske priče Šuma okusa kojoj je cilj povezati lokalne proizvođače, gastronomiju, tradiciju i prirodu te predstaviti posjetiteljima goranske proizvode.

"Turizam više nije samo ugodan zrak ili more. Ili samo razgledavanje. Današnji turisti su puno zahtjevniji, traže kvalitetnu gastronomsku ponudu i posebnosti. Tu je prilika za med koji je toliko jedinstven. Naime, gotovo nigdje drugdje nije ostalo toliko jelove šume da bi se mogao proizvesti jelov medun”, ističe nositeljica OPG-a Milošević.

Iskreno se nada da će se više mladih uključiti u pčelarstvo i da će se cijela priča uspjeti podići na višu razinu. Mladih ima malo, a bilo bi jako lijepo da ima još nekoliko mlađih obitelji koje bi se tome posvetile jer sami ne mogu mnogo postići, poručuje naša sugovornica.

"Drugi pčelari nam nisu konkurencija, dapače, treba ih više i svi se moramo kontinuirano razvijati. Odličan primjer su istarski maslinari i vinari koji su razvili mrežu kušaonica i ugostiteljskih objekata. U tom smjeru treba ići i Gorski kotar”, apelira.

Pohvaljuje turističke zajednice Gorskog kotara i Fužina koje maksimalno stoje uz poljoprivrednike. Svi zajedno se trude, a apiterapiju i apiturizam vide kao dobar smjer za dodatnu turističku ponudu, još jedan pravac u kojem bi ova regija trebala ići. Zahvalna je za podršku i uvjerena kako se stvari kreću u dobrom smjeru upravo zbog te sinergije.

Bez edukacije nema napretka

Jelena je veliki pobornik edukacije jer se, kako navodi, više ne može pčelariti tradicionalnim metodama. Došlo je vrijeme za učenje novih stvari, međusobno umrežavanje i dijeljenje iskustva - bez toga neće opstati, mišljenja je. Ona se i kroz Pčelarsku udrugu "Medun" maksimalno trudi za održavanje što više predavanja. Zalaže se i da pčelari uz proizvodnju meda proizvode također pelud i propolis, da se bave apiturizmom - sve s ciljem da pčelarstvo ostane profitabilno jer se samo od meda više neće moći živjeti, smatra.

Tu je i pitanje klime koja se ubrzano mijenja. Jelena je rođena Goranka, i ne sjeća se da su ikada jedan cijeli mjesec bile temperature iznad 30 stupnjeva.

"Vidimo velike promjene klime, čak su i noći postale tople. Pčele se prilagode, ali to na njih ipak utječe pa tako i na pčelarenje. Pčele su u svojoj dugoj povijesti prošle svašta i svemu su se prilagodile, ali ovo je ljeto prevelika suša, nema dovoljno paše, nema unosa peluda. Svi se moraju drugačije orijentirati i educirati. Nema nam druge nego prilagoditi se", zaključuje Jelena Milošević.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor