Svaki treći zalogaj koji konzumiramo ovisi o pčeli, a sve ih je manje!

"Nestanu li pčele s planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života", svojevremeno je izjavio znanstvenik Albert Einstein. Bez pčela nema oprašivanja, a to znači da ne bi bilo plodova, samim time ni hrane, pa ni ljudi.

Iz Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), napominju da se danas broj pčela, oprašivača i mnogih drugih kukaca smanjuje. Stoga, ovaj dan pruža priliku svima nama, da promoviramo radnje koje će zaštititi i unaprijediti oprašivače i njihova staništa, poboljšati njihovu brojnost i raznolikost te podržati održivi razvoj pčelarstvo.

Današnji dan, 20. svibnja proglašen je Svjetskim danom pčela, a učinili su to Ujedinjeni narodi 2017. godine, birajući datum kada se rodio slovenski pčelar Anton Janša, 1734. godine.

One su čuvari našeg lanca prehrane

Janša je bio začetnik modernog pčelarstva, a tradicija pčelarstva u njegovoj obitelji seže duboko u prošlost. On je bio i prvi pčelarski učitelj na bečkom carskom dvoru. Janša se 1766. upisao u prvu pčelarsku školu u Europi. Upravo je Slovenija predložila da se Svjetski dan pčela obilježava 20. svibnja svake godine. Time su značajno naglasili važnost pčela i sistema oprašivanja za ekosustav.

“Pored slastice, meda, koji se nalazi u košnicama i koju ljudi stoljećima koriste, često se zanemaruje činjenica da je osnovna funkcija pčela oprašivanje. Oko 80% biljaka koje koristimo u prehrani direktna je posljedica oprašivanja od strane pčela”, kaže pčelar Edin Pašić.

Ovo jasno ukazuje i da poljoprivreda ovisi upravo o pčelama. Jednostavnije rečeno, svaki treći zalogaj koji konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli. One daju neprocjenjiv doprinos ekosistemima širom svijeta. Različiti plodovi, sjemenke, voće i bobice koje jedu životinje, ptice, mali sisavci, također potječu od biljaka koje oprašuju pčele.

"Ovo nam pokazuje važnost pčela, jer su one čuvari našeg lanca prehrane i bioraznolikosti. Svibanj je mjesec pčela kada dolazi do intenzivnog buđenja prirode i kada pčele posjećuju mnoštvo različitih cvjetova u sakupljanju nektara", dodaje Pašić.

Poruka iz FAO

Pčele i drugi oprašivači ključni su za naše postojanje, održavanje poljoprivrede i bioraznolikosti širom svijeta. S preko 20.000 vrsta pčela i raznim drugim divljim oprašivačima, suočavaju se s izazovima ljudskih aktivnosti, kao što su gubitak staništa, upotreba pesticida i klimatske promjene.

Kao priznanje ključnoj ulozi koju mladi mogu odigrati u suočavanju s izazovima s kojima se pčele i drugi oprašivači suočavaju, Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu "Pčela u suradnji s mladima". Ova tema naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša.

Ne hranite pčele šećerom!

"Ovogodišnja kampanja ima za cilj podići svijest mladih i ostalih, o bitnoj ulozi pčela i drugih oprašivača u poljoprivredi, ekološkoj ravnoteži i očuvanju bioraznolikosti. Uključivanjem mladih u pčelarske aktivnosti, obrazovne inicijative i napore zagovaranja, možemo nadahnuti novu generaciju vođa zaštite okoliša i osnažiti ih da pozitivno utječu na svijet", poručuju iz FAO.

Poticanje raznolikijih poljoprivrednih sustava i smanjenje ovisnosti o otrovnim kemikalijama može olakšati povećano oprašivanje. Ovaj pristup može poboljšati kvalitetu i kvantitetu hrane, pogodujući i ljudskoj populaciji i ekosistemu.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor