Slavko Stojanović: Uvozni med po 2€ i napušteni pčelinjaci gorući su problemi, pa nam potpora OBŽ puno znači

Stanje u hrvatskom pčelarstvu ulaskom u EU se promjenilo utoliko što se pčelarima preko Nacionalnog Pčelarskog Programa (NPP 2018) omogućava nabavka opreme i lijekova po povlaštenim cijenama. Naime, svaki pčelar, sa dugogodišnjim stažom ili početnik, može ostvariti pravo na kupovinu neophodne opreme i svega što je vezano za pčelarstvo uz povrat sredstava do 80% od uloženog. Kroz mjere NPP-a se može puno sigurnije i lakše pčelariti ako se pčelar informira preko matičnih pčelarskih uruga, rekao nam je u razgovoru Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije.

Kakvo je stanje u pčelarstvu u Osječko-baranjskoj županiji?

Stanje pčelarstva na prostoru OBŽ je uvijek bilo dobro organizirano, posebice što je OBŽ jedan od starijih saveza na razini županija, a od samog osnivanja od strane OBŽ je prepoznat kao nositelj rada pčelara na prostoru županije. S druge strane, Osijek je kolijevka pčelarstva gdje je osnovana najstarija pčelarska udruga u Republici Hrvatskoj i prostorima Istočne europe, PU "Pčela" Osijek koja naredne godine slavi 140 godina postojanja i rada. Moram napomenuti da na prostoru OBŽ trenutno ima 9 pčelarskih udruga od kojih su 7 članice ŽSP OBŽ sa približno oko 700 pčelara i oko 30.000 pčelinjih zajednica sa kojima danas pčelare naši pčelari. Zato je važna organizacija kroz udruge i ŽSP da se pčelarima osiguraju cjelovite informacije o stanju u pčelarstvu, pravodobno osiguraju informacije o mogućnostima iz NPP-a, organiziraju stručna predavanja i edukacije.

Posebno ću naglasiti rad naše Pčelarske Škole koja iduće godine slavi 15 godina kontinuiranog rada u edukaciji i osposobljavanju novih pčelara, a kroz koju je prošlo oko 750 polaznika. Predavači su renomirani profesori i znanstvenici, ujedno i pčelari sa dugogodišnjim pčelarskim iskustvom.

Županija u cijelosti na različite načine podupire rad ŽSP OBŽ i doprinosi očuvanju pčelarstva na ovim prostorima.

Mali broj pčelara pokazao interes za markicom "Med sa hrvatskih pčelinjaka"

Kako komentirate program dodjele meda djeci u osnovnim školama i koliko će ta promocija značiti hrvatskim pčelinjacima?

Program je za svaku pohvalu i u svakom slučaju na tragu brendiranja meda sa hrvatskih pčelinjaka, poglavito onih pčelara koji su prepoznali oznaku izvornosti koju nudi HPA sa dodjeljenom - kupljenom markicom "Med sa hrvatskih pčelinjaka" za koju je, na opću žalost, jako malo pčelara pokazalo interes.

Projekt dodjele meda prvašićima na prvi dan škole je po mojem mišljenju kasno osmišljen i smatram da se neće stići realizirati do početka školske godine, a po informacijama, realizacija je pomaknuta za mjesec prosinac. Nadalje, ovakvom projektu treba dati više ozbiljnosti obzirom da se radi o djeci školskog uzrasta i prvašićima, istima se zaista treba ponuditi med sa hrvatskih pčelinjaka za koji se treba izdati pravovaljana potvrda o ispravnosti meda za ljudsku uporabu za koju treba provesti analizu ispravnosti i kvalitete od strane ovlaštenog laboratorija, a sa druge strane tehnička realizacija i dobivanje meda iste kvalitete, boje i okusa za sva pakovanja obzirom da se radi o količini od oko 20 tona meda u staklenkama od 450 grama je za ovako kratko vrijeme teško izvodiva.

Pčelari pozdravljaju ovu akciju i sve slične ako se uključe mali proizvođači sa jasno definiranim kriterijima i naravno cijenom koja će zadovoljiti pčelare. 

Uvozni med po nepuna 2€

S kojim problemima se pčelari danas susreću?

Trenutno najveći problem za pčelare je nelojalna konkurencija uvoznog meda koja se po cijeni od nepuna dva eura uvozi u Republiku Hrvatsku od strane raznih otkupljivača i uvoznika, sa čime utječu na cijenu meda na našim policama odnosno pri otkupu. Smatram da je ovo gorući problem na koji sami pčelari ne mogu utjecati obzirom na slobodu tržišta.

Drugi, možda ne manje bitan problem, je u posljednje vrijeme nedovoljna kontrola napuštenih pčelinjaka koji su direktni izvori zaraze i bolesti za ostale pčelare. Ne postoje mehanizmi na koji način se riješiti takvih pčelinaka obzirom da su oni privatno vlasništvo i nalaze se na privatnim parcelama. To je posljedica nepoznavanja pčelarskog zanata gdje su se pojedini "pčelari" polakomili za zaradom, a nedugo nakon jedne godine ili dvije prestali se baviti pčelarstvom ostavljajući pčelinjake bez nadzora, gdje se pčele ne liječe, ne vodi se računa o zdravlju pčela i direktini su izvor zaraze.

I kao još jedan od problema naveo bih problem patvorenog meda za koji je već sa razine HPS-a pokrenuta inicijativa prije par godina, ali još uvijek nema povratne informacije. Mislim da ovome doprinosi i nedovoljno poznavanje značajki meda od strane naših kupaca poglavito što većina traži "tekući" med, a pod istim se može prodati sve i svašta što se naziva med. Mnogi zanemaruju temeljnu značajku pravog prirodnog meda, a to je da kroz određeno vrijeme kristalizira, mijenja agregatno stanje, što jamči sigurno kvalitetu pravog prirodnog meda. Stoga bih pozvao kupce da kupuju med kod poznatog pčelara ili po preporuci od prijatelja za kvalitetne vrste meda.

Kako su se pčelari ove godine izborili sa varoom?

Od prvog pojavljivanja varooze osamdesetih godina i borbe na različite načine pčelari danas uspješno pčelare i žive sa varoozom. Naime, ponovo ću spomenuti NPP 2018 koji omogućava nabavku lijekova za borbu protiv ovoga nametnika, s time da je od ove godine ponuđeno još tri vrste novih lijekova VMP-ova (Veterinarsko Medicinskih Preparata) na bazi aktivne tvari Amitraza i Oksalne kiseline za zimsko tretiranja pčelinjih zajednica. Samo je na pčelarima da pravodobno provedu mjere kontrole i tretiranja pčelinjih zajednica kako ne bi imali gubitke uzrokovane navedenim nametnikom. 

Uvezli smo 1.560 tona, a izvezli 300 tona meda

Kolika je proizvodnja meda u Hrvatskoj i mogu li se pčelari nositi s uvozom?

Evidentno je da se odnos uvoza i izvoza meda nikada ne poklapa, odnosno unazad nekoliko godina uvoz je do pet puta veći od izvoza. Za proteklu godinu je poznato da se od strane uvoznika u Hrvatsku uvezlo 1.560 tona meda, najviše iz Španjolske i zemalja van EU, a izvoz je bio oko 300 tona. Obzirom da je godišnja proizvodnja meda na razini Republike Hrvatske između 10 i 12 tisuća tona, razvidno je da imamo dostatne količine za domaće tržište. Očito opet prevladava ponuda izvana s, kako sam već naveo, cijenom meda na svjetskom tržištu oko dva eura, s čime se naš pčelar ne može nositi. 

OBŽ podupire pčelare kroz nepovratna sredstva

Dobivate li kakvu pomoć odnosno potporu od strane županije?

Od samog osnivanja, Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije ima punu potporu u radu od strane Osječko-baranjske županije. Pomoć se vidi kroz organizaciju dugodišnje manifestacije "Mladi i med" koja se tradicionalno održava na Trgu Ante Starčevića u Osijeku, a s druge strane kroz različite projekte EU, od kojih je jedan pred završetkom - "Panonian Bee" gdje su pčelari ostvarili niz benefita kroz nepovratna sredstva iskazana kroz pčelarsku opremu, vrcaljke, košnice, vage i niz drugih pogodnosti. Ne samo da županija podupire ŽSP OBŽ, već se i udruge na određeni način podupiru od strane županije na isti način sudjelovanja u različitim projektima.

Medijsko praćenje rada i potpora u radu i promociji pčelarstva jedan su od posljednjih projekata u kome županija podupire pčelare.