Skočila cijena meda

Med neće poskupiti, on je već poskupio. Cijena kadulje u maloprodaji kreće se od 90 do 95 kuna. Sve ispod toga signal je krajnjim potrošačima da nešto nije u redu, kaže upravitelj Braniteljske zadruge Apis Dalmacija Krsto Bukvić.

Bukvić je time potvrdio ono što se već duže vrijeme zna. Klimatske promjene dovele su do pada proizvedenih količina meda, ne samo u Hrvatskoj, nego i na globalnoj razini. U Hrvatskoj priobalni pčelari imaju dobru godinu, ali kontinentalni trpe užasne gubitke. Dok je lani bilo i nešto meda za izvoz, ove godine ga nema ni za domaće potrebe. Bukvić dodaje kako ono što će proizvesti dalmatinski pčelari biti jedva dovoljno za potrebe Dalmacije.

Nastala situacija dovela je pod utjecajem zakona ponude i potražnje do porasta cijena na svim razinama od otkupnih do maloprodajnih. Ipak, Bukvić upozorava da sada treba biti oprezan kako se ne bi postalo žrtva mogućih malverzacija kakvih već ima na tržištu. Naime, više nije pitanje je li med koji se nudi na policama dućana domaći ili uvozni, nego radi se uopće o medu!

- Niska cijena meda na policama trgovačkih lanaca znak je potrošačima na oprez. Imam, primjerice, informaciju da su inspektori u Sloveniji na zahtjev Slovenskog pčelarskog saveza izašli na teren i počeli s kontrolom meda koji se prodaje u velikim trgovačkim lancima kojih ima i kod nas. Došli su do šokantnog otkrića. Pod robnim markama ono što su našli nije imalo veze s medom već se radilo o fruktoznim sirupima. I u Hrvatskoj inspektori izlaze na teren. Do sada nisu zabilježeni slučajevi kao u Sloveniji, ali Dalmed plaća kaznu jer je uvezao 80 tona meda iz Kine kojeg nije deklarirao, a distribuirao ga je prema hotelima i kafićima, otkriva Bukvić.

Zbog toga Bukvić ponovno upozorava da će cijena meda biti signal njegove kvalitete. Male proizvedene količine dovele su do porasta proizvođačke cijene. Otkupna cijena dalmatinskog cvjetnog meda narasla je s 20 na 30 kuna, kadulje s 30 na 45, a kontinentalnog bagrema s 15 na 30 kuna. Ne može se med od kadulje prodavati po 50 kuna, ako mu je otkupna cijena 45, zorno objašnjava Bukvić. Za razliku od nekih drugih pčelara on ne strahuje od prevelikog uvoza jer su i strani otkupljivači digli svoje cijene.

- Kina polako posustaje. Tako, primjerice, u Argentini koja je bila jedan od većih svjetskih proizvođača meda, također, rastu otkupne cijene. Otkupa cijena bila je od 0,9 do 1,1 eura, a sada je narasla na 2,5 eura. Dakle, ni uvozni med više nema jeftinu cijenu, kaže Bukvić.

Bukvić dodaje kako je plan pčelara Braniteljske zadruge Apis Dalmacije ujediniti se s drugim dalmatinskim pčelarima i zajedno s strateškim partnerom na tržište izbaciti med s kontroliranim podrijetlom:

- Našim partnerom želimo animirati sve dalmatinske pčelare da krenemo u zaštitu regionalnog podrijetla dalmatinskog meda. Time ćemo zaštiti naš proizvod od, primjerice, mogućeg miješanja s uvoznim medom od čega imamo koristi mi kao proizvođači i potrošači koji žele kupiti naš proizvod. Naime, kada proizvod ima zaštitu regionalnog podrijetla onda se može inspekcija poslati da napravi analizu meda koji se nalazi na policama dućana. Zna se koje bilje egzistira na nekom lokalitetu. Ne može se dogoditi da se u dalmatinskom medu nađe, primjerice, peludno zrnce amorfe, uljene repice i suncokreta. Na ovaj način mi ćemo nastojati zaštiti dalmatinski med od Luna na otoku Pagu do Prevlake.

Razjedinjeni pčelari gube poticaje

Krsto Bukvić kaže kako druge županije bolje pomažu razvoj pčelarstva nego Zadarska Županija. Međutim, prema njemu nije problem u županiji nego u pčelarima:

- Pčelari su neorganizirani, vlada nejedinstvo. Kada bi se bolje organizirali tada bi sigurno mogli bolje nastupati prema Županiji i drugim institucijama u traženju sredstava. Pčelari ne mogu tražiti poticaje ako se nalaze u sivoj zoni.

Autor: Ante Vidović