Proizvodnja meduna je ponos svakog pčelara

Vlado Punčikar iz podravskoga sela Mali Otok, pčele i rad sa njima zavolio je prije desetak godina. Nakon što je prije tri godine napustio Podravkinu mesnu industriju i čeka stjecanje uvjeta za mirovinu, pčelarstvu se posvetio u potpunosti. Ima 74 košnice, a prošlu pčelarsku godinu pamtit će po iznenađenju koje većina nas laika naziva crnim medom.

U Podravini je za nastajanje meduna važno drvo jagnjed

"Radi se zapravo o šumskome medu, medunu ili medljiki koja se kao pčelinji proizvod dobiva od medne rose, za razliku od ostalih vrsta medova koji nastaju od nektara. Medun ne možete očekivati svake godine, već samo onda kad se ispune razni prirodni preduvjeti za to. Primjerice, u našem kraju za njegovo je dobivanje zaslužno drvo zvano jagnjed, koje raste uz Dravu i iz kojega lisne uši sišu sokove iz kojih nastaje medna rosa. Dobrodošle su i vrlo visoke temperature kakve smo također imali prošloga ljeta i eto, nekoliko nas ovdašnjih pčelara može se pohvaliti ovih proizvodom.

Pčelari se medunu mogu nadati svakih sedam godina, a neki čekaju i po nekoliko desetljeća

Jedan puno iskusniji kolega pčelar iz Međimurja, kaže da ga je dobio prvi put u 40 godina pčelarenja. Ja sam pak u Podravini jedan od rijetkih kojima se to dogodilo", priča nam Vlado.

Osim što privlači pozornost svojom gotovo crnom bojom, medun je izuzetno zdrav, budući da sadrži veće količine željeza, antioksidanasa i minerala od svijetlih vrsta medova pa je kao takav i puno zdraviji. U pravilu, pčelari medun mogu očekivati svakih sedam godina, koliko je prosječno potrebno da se namnoži dovoljno lisnih uši za veće količine meduna, a proces njegova nastajanja stručnjaci smatraju jednim od kompleksnijih u prirodi.

"U 2015. dobio sam tonu i 200 kilograma meda, od čega 120 kilograma crnog šumskog meduna, za što su zaslužne pčele iz pet košnica. Ostale vrste su cvjetni, bagremov, mještavina lipe i kestena te med od suncokreta. Njega je ovdje u Podravini također teško proizvesti, jer malo poljoprivrednika uzgaja suncokret. Zato su one rijetke parcele, nama pčelarima itekako dobro došle", kaže Vlado.

Zrna peluda za dobar dan i zdrav organizam

Pelud, polen ili cvjetni prah također je jedan od proizvoda kojeg ne možete naći kod svakog pčelara. No kod Vlade Punčikara ga ima. Radi se o sitnim zrncima peluda, za sakupljanje kojih treba dosta vremena, što je zapravo i glavni razlog zašto se dio pčelara time ne bavi.

"Najkvalitetniji je sakupljeni svježi pelud, koji se pročisti i zapakiran zamrzne. O sakupljanju, čuvanju i vrijednosti peluda naučio me jedan dugogodišnji i izuzetno iskusan pčelar iz središnje Hrvatske. Iz škrinje se izvadi, primjerice, tjedna količina koja se dalje čuva u zamrzivaču. Ova su zrnca također jako zdrava. Mogu se uzimati natašte, primjerice jedna jušna žlica dnevno, nakon čega se popiju voda, čaj ili mlijeko, ovisno što kome odgovara. Po boji zrnaca lako je prepoznati od čega je pelud. Primjerice, ako potječe od jabuke, zrnca su svjetlija, dok su kestenova tamno crvena", pojašnjava nam Vlado.

Prodaja na kućnom pragu je najisplativija

Pčelinje proizvode prodaje na kućnome pragu. Pokušao je, kaže surađivati i s nekim trgovačkim lancima koji su bili zainteresirani za veće količine, no nudili su niske otkupne cijene. Vlado i supruga Vesna kilogram meduna prodaju za 60,00 kn, dok je cijena svih ostalih vrsta medova 40,00 kn. 70 kuna, pak treba izdvojiti za kilogram peluda.

Iako je snijeg prekrio Podravinu, šetnjom po dvorištu i vrtu Punčikarovih, lako je zaključiti da se radi o ljubiteljima prirode. U vrtu imaju mali ribnjak u kojemu ispod leda plivaju piškori, patuljani, babuške i karasi, dok im u dvorištu rastu sekvoja, uskolisna maslinica, libanonski cedar, ginko, crveni kesten i razno drugo, za ovaj kraj, netipično bilje i drveće. Još jedan razlog da im se vratimo na proljeće kad sve zazeleni i procvjeta.