Potpore po pčelinjoj zajednici? Pokrenut politički dijalog s Europskom komisijom

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora pokrenuo je politički dijalog s Europskom komisijom o potpori po pčelinjoj zajednici. 

Kako je napomenula predsjednica Odbora, Marijana Petir, uloga oprašivača nije dovoljno vrednovana u okviru europskih politika iako je sektor pčelarstva od ključne važnosti za EU jer s gospodarskog aspekta doprinosi društvu s oko 14,2 milijardi eura godišnje.

U svom pismu Komisiji napisala je da su oprašivači pod stalnim pritiskom klimatskih promjena, gubitka staništa, trenda smanjenja pčelinjih paša, pojave opasnih bolesti i štetnika i nepravilne uporaba sredstava za zaštitu bilja, što rezultira smanjenjem njihova broja.

Navodi da je ovo prepoznala i Komunikacija Europske komisije – Revizija Inicijative EU "Novi plan za oprašivače“, koja ukazuje na trend smanjenja njihova broja i utvrđuje ciljeve za 2030. godinu i povezane mjere u okviru prioriteta kojima bi se trebala poboljšati znanja o smanjenju broja, njihovim uzrocima, posljedicama, te očuvanja oprašivača i poticanja uklanjanja uzroka smanjenja njihove brojnosti, između ostaloga i mobilizacijom društva i promicanjem strateškog planiranja i suradnje na svim razinama. 

Vraća se isplata potpora po košnici?

Petir je podsjetila i na Rezoluciju o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU koju je Europski parlament usvojio 2018. godine, a kojom je pozvao Komisiju da temeljito razmotri uvrštenje novog programa potpore za pčelare u Zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje nakon 2020., ali i na Rezoluciju Europskog parlamenta o inicijativi EU-a za oprašivače iz 2019. godine, u kojoj je naglašeno kako su zdravi oprašivači od ključne važnosti za poljoprivredne aktivnosti u Uniji, s obzirom na to da 84 posto vrsta usjeva i 76 posto europske proizvodnje hrane ovisi o oprašivanju koje vrše kukci.

Europski revizorski sud, dodala je, u svom Izvješću 15/2020 - "Zaštita divljih oprašivača u EU – Komisijine inicijative nisu urodile plodom“ ukazao je na potrebu provođenja procjene za posebnim mjerama za divlje oprašivače i bolje integriranje mjera za njihovu zaštitu u instrumente politike EU-a koji su namijenjeni očuvanju bioraznolikosti i poljoprivredi, te potrebu poboljšanja zaštite u procesu procjene rizika od pesticida.

"Ovome treba dodati i različita tumačenja europske Uredbe kojom su propisane vrste intervencija u sektoru pčelarstva i financijska pomoć Unije, iz koje nije sasvim jasno je li njenim odredbama obuhvaćena i potpora po pčelinjoj zajednici, kojom bi se vrednovala oprašivačka uloga pčela, te ako jest, pod kojim uvjetima je njeno korištenje moguće“, naglasila je Petir i dodala kako je slijedom svega navedenog Odbor za poljoprivredu odlučio pokrenuti politički dijalog s EK o ovom pitanju.

Uz to, a i u svjetlu prijedloga izmjene Direktive o medu, Odbor traži od Europske komisije potrebu jasnijeg označavanja i deklariranja (zemlja podrijetla i postotni udio meda u mješavini), kako bi se spriječile prijevare, smanjila prisutnost patvorina na unutarnjem europskom tržištu i omogućila fer i konkurentna tržišna utakmica između proizvođača koji svoje proizvode trže na tržištu EU, te osigurala dostupnost kvalitetnog i zdravstveno ispravnog meda na tržištu i na taj način zaštitili interesi potrošača.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor