Pojava miševa u košnicama posebno je zapažena u pčelinjacima koji se nalaze na poljima ili u blizini šuma.
Mnogobrojne vrste korisnih ptica, koje uništavaju štetne kukce u šumama, na poljima, u vrtovima, u određenim prilikama napadaju i pčele u letu. Najčešće vrste koje čine štete su sjenice, lastavice, legati ili pčelari, a ponekad to mogu biti i vrapci.
Za obranu od ptica, kako kaže stručni savjetnik Nebojša Brajović, treba staviti češljeve na leto i podići ga, hranilice za takozvane korisne ptice treba postaviti dalje od košnica.
"Tijekom paše, kada se pčelinje zajednice sele u šumovite predjele, i medvjedi uništavaju pčele. Pored toga što jede med, on jede i leglo i pčele", kaže ovaj stručnjak za stočarstvo i dodaje da je posjet medvjeda u navratima, a košnice uništava noću i da su jedina obrana takozvani električni pastiri.
U proizvodnji, miševi se ubrajaju u vrlo značajne štetnike, jer oni mogu potpuno uništiti pčelinju zajednicu. Ovi glodavci uznemiravaju pčele u zimskom klupku, što može izazvati i nastajanje dijareje kod njih. Tijekom jeseni i zime, ulaze u košnicu kroz leto ili kroz progrižene rupe oko njega, jer im košnica služi i kao sklonište. Pojava miševa u košnicama posebno je zapažena u pčelinjacima koji se nalaze na poljima ili u blizini šuma.
"Hrane se medom, peludi, mrtvim i živim pčelama. Tražeći toplija mjesta u košnici uništavaju saće i između ramova prave gnijezdo, tako da se na podu košnice mogu naći otpaci pojedenih pčela, usitnjeno saće i mišji ekskrementi. Djelomično pojedene pčele imaju karakterističan miris na njihove ekskremente. Oštećeno saće ovi insekti ne dograđuju u proljeće, a matica u njega ne polaže jaja. Ako u takve košnice unesemo druge, ubrzo je napuštaju", kaže ovaj stručnjak i dodaje da se ovi glodavci, njihova gnijezda kao i detritus u košnici, obično otkrivaju u proljeće prilikom pregleda.
U borbi protiv ovih glodavaca, kako kaže, koriste se paljenje trave i korova po polju, stavljanje mišolovki s otrovom, premještanje pčela u druge dezinficirane košnice.
"Da bismo spriječili njihov ulazak u košnice, u jesen se leta sužavaju ili se na njih stavljaju metalni češljevi s uskim prorezima", napominje Brajović.
Podsjetimo, ako miš uđe u košnicu s jakim društvom ili ako su pčele zbog toplijeg vremena još uvijek aktivne, one će ubodima ubiti glodavca i obložiti ga voskom kako se ne bi raspao i širio zarazu. Međutim, košnica je zaprljana, saće načeto ili uništeno i ima karakterističan miris koji odbija maticu i pčele.
Pčelinja zajednica s neželjenim gostom teško prezimi, a proljeće će dočekati vrlo slaba. Pitanje je i hoće li ga uopće dočekati, jer ako su nastupili hladni dani s niskim temperaturama, zbog prisustva miša uznemirene pčele će se odvojiti od klupka, ukočiti se od hladnoće i umrijeti.
Tagovi
Autor