Pčele u službi policije

Velika Britanija već je počela sa regrutiranjem medonosnih pčela u službi nacionalne sigurnosti. Ova tehnologija koju su razvili znanstvenici iz instituta Inscentinel Ltd u suradnji sa Sveučilištem iz Koelna, a koja se nadovezuje na prethodne eksperimente i istraživanja, ima široku primjenu, počevši od detekcije zabranjenih tvari (droge i eksploziva) na aerodromima i vojnim objektima, do medicinske dijagnostike i kontrole kvalitete hrane.

Testirana je i mogućnost da medonosne pčele nauče prepoznati miris heroina, kokaina, amfetamina, plastičnog eksploziva, a čak su sposobne detektirati i prisutnost bolesti u organizmu.

Prema tvrdnjama znanstvenika, pčele su efikasne kao i psi tragači, ali su jeftinije i brže za treniranje, a i dostupne su u mnogo većem broju. "Pčele mogu osjetiti određene mirise u koncentraciji 1 dio u trilionu (10¹²). Da bi se pokazalo koliko je to precizno, reći ću da je ova koncentracija ekvivalentna zrnu soli u olimpijskom bazenu", izjavio je dr. Nesbit, istraživač u Inscentinel Institutu.

Kako se pčele dresiraju?

Povezivanjem određenih mirisa sa nagradom, znanstvenici su uspjeli dresirati medonosne pčele (Apis mellifera). Pčele imaju mogućnost učenja i pamćenja i ova njihova osobina je iskorištena u službi pronalaska zabranjenih tvari. Pčele su smještene u individualne kaveze u kojima su izložene mirisima koji se puštaju u kratkim impulsima. Dok su izložene mirisima, pčele se simultano nagrađuju kapljicom šećernog sirupa. Ovo je klasična metoda Pavlovljevog uvjetovanog refleksa koji se primjenjuje i kod pasa.

Jednom kada se nauče na određene mirise, pčele postaju vrlo precizne u njegovom određivanju. Kada osjete poznati miris, pčele izbacuju svoj jezik u očekivanju šećernog sirupa. Refleks izbacivanja jezika je signal koji ukazuje na uspješno dresiranje pčela. Potrebno je između dvije i osam rundi treninga koji se završavaju u roku od nekoliko sati, dok naučeni refleks traje nekoliko dana.

Uređaj za detekciju željenih tvari i princip rada

Konstruiran je prenosivi elektroantenografički uređaj koji uz pomoć pčela na terenu određuje prisutnost hlapljivih tvari kao što su eksplozivi, droge ili nešto treće, ovisno o potrebi. Dresirane pčele se smještaju u posebne ručne aparate, napravljene od kaveza i sofisticirane opreme. Bočne stranice kaveza u koji su smještene pčele je izrađen od pleksiglasa, dok su dno i gornja stranica napravljeni od metalne mrežice. U jedan aparat može stati i do 36 pčela. Pčele se mogu dresirati da odrede isti miris, ili da detektiraju različite mirise unutar istog aparata. Pčele su izložene konstantnom dotoku čistog, flitriranog zraka, sve dok uzorak zraka iz prostorije koja se provjerava ne bude uvučen unutar aparata nosača. Ukoliko osjete poznate mirise na koje su naučene, pčele refleksno izbacuju svoje jezike, optički senzor ugrađen u aparat detektira ovo ponašanje, i tu informaciju prosljeđuje softveru. Cijeli proces detekcije traje oko šest sekundi.

Sigurnost i dobrobit pčela

Obavljajući procese detekcije, pčele nisu ozlijeđene. Zdravlje i komfort pčela diktiraju performanse uređaja za detekciju. Svaka pčela radi u smjenama od maksimalno dva dana prije nego što se vrati, zdrava i nepovrijeđena u košnicu, gdje nastavlja sa svojim dotadašnjim obavezama.

Pčele imaju potencijala i u drugim oblicima nacionalne sigurnosti. Trenutno se u Njemačkoj i Velikoj Britaniji radi na projektu u suradnji sa tvornicama voćnih sokova, kako bi se pčele koristile da detektiraju štetočine i pesticide u voću koje se koristi kao sirovina. Kako je već rečeno, pčele također mogu biti korištene u dijagnostici određenih bolesti, budući da su neke bolesti povezane sa prisutnosti specifičnih mirisa u urinu, krvi, znoju, mlijeku ili dahu.

Foto: guruxox/bigstock.com