Unatoč njihovim malenim mozgovima, pčele su sposobne za rješavanje slagalica ili učenje novih vještina putem imitacije. Sada su proglašene prvim kukcima koji shvaćaju koncept nule!
Jeste li znali da pčele shvaćaju da je nula manje od jedan? Utvrdili su to znanstvenici pomoću vizualnih matematičkih testova. Tako su se medonosne pčele pridružila dupinima, papigama, primatima i predškolskoj djeci. Unatoč njihovim malenim mozgovima, sposobne su za kompleksno ponašanje, kao što je rješavanje slagalica ili učenje novih vještina putem imitacije. Sada su proglašene za prve kukce koji shvaćaju koncept nule.
Istraživanje u kojem su pčele pokazale prepoznavanje obrazaca slično ljudima, vodila je doktorandica s RMIT Sveučilišta u Melbournu u Australiji, Scarlett Hovard. Njezin istraživački tim je pčelama davao vizualne matematičke zadatke, pomoću bijelih plakata s različitim brojem crnih oblika na njima.
Pomoću nagrade u vidu hrane, trenirali su jednu grupu pčela da lete prema plakatima koje sadrže više crnih mrlja. Drugu grupu trenirali su da lete k onim plakatima koji imaju manje mrlja. Kada su pčele u drugoj grupi naučile da trebaju sletjeti na plakat sa što manje crnih mrlja, znanstvenici su uključili i potpuno bijelu površinu. Pčele su u više od 80% slučajeva razumjele da ovaj plakat predstavlja nulu i da je njegova vrijednost manja od jedan. Bilo im je teže razlikovati nulu od manjih brojeva, kao što su dva ili tri od većih brojeva – četiri pa na dalje. Ovaj fenomen se naziva efekt numeričke distance i također je primijećen kod djece i primata, što sugerira da pčele interpretiraju brojeve kao dijelove kontinuuma.
Pčele imaju samo jedan milijun neurona u mozgu, dok ljudi imaju čak 86 milijardi, pa su njihove matematičke sposobnosti impresivne!
Pčele brzo i učinkovito uče, a smatra se da je razlog tome kompleksno okruženje u kojem žive i u kojemu moraju pamtiti pozicije i izgled cvijeća. Znanstvenici smatraju da je moguće da su prilagođene na učenje i primjenu novih informacija zbog načina na koji prikupljaju hranu. Istraživanje je provedeno u Australiji i Francuskoj, a uključivalo je mnoge kontrole eksperimenata, kako bi se potvrdili rezultati.
Video: RMIT University
Tagovi
Autorica
Aleksandra Kekić
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
Đuro Japaric
prije 7 godina
Pčele jedan milijun neurona , a ljudi ( i Hrvati ) 86 milijardi u mozgu ! Pčele su pametnije od Hrvata , one svoje trutove izbace iz košnice nakon što oplode matice i onda je prioritet zajednice da osiguraju hranu za zimu ! A , Hrvati napraviše more trutova i time su osuđeni na izumiranje ! Danas sam radio dio zahvata na svojim pčelama u LR košnicama .