Pčele na drvetu napravile divovsko saće puno meda

Pažnju javnosti u Gradišci u susjednoj BiH, a i šire, privukle su pčele koje su na drvetu u gradu napravile divovsko saće, iz koga je curio med. Neobična pčelinja zajednica stacionirala se u šupljem javorovom drvetu. Pukotina im je ubrzo postala pretijesna, pa je saće svakodnevno bivalo sve veće i izvan drveta.

Pčelari Milutin i Vlado Šokčević uspješno su skinuli pčelinje društvo s drveta visokog preko pet metara, koristeći ljestve, pilu i druge rekvizite.

Milutin, jedan od najpoznatijih pčelara u regiji, kaže da je to bio poduhvat za kojeg su se dugo pripremali.

"Uspjeli smo sigurno, ljestvama dosegnuti ovu visinu i veoma pažljivo, korak po korak odrezati dio stabla na kojem su pčele. Roj je veliki, a u saću ima dvadesetak kilograma meda", ispričao nam je Milutin Šokčević.

Pčele uzimljene u podrumu

Pčele su uz pomoć prijatelja prenijeli na pčelinjak u Kijevcima. Drvo sa saćem i pčelama su smjestili u podrum i pripremili za prezimljavanje.

Brojni pčelari i ljubitelji prirode, te znatiželjnici dolaze se uvjeriti u ovu nesvakidašnju pčelinju aktivnost.

"Sada nam je najvažnije da pčele uzimimo i da pratimo stanje matice. Ukoliko ona ugine spremni smo je zamijeniti novom", kaže Milutin Šokčević, nadaleko poznati pčelar i sakupljač ljekovitog bilja.

Tako su pčele, koje su se kao roj spustile u šupljo deblo javora, a potom izradile saće i napunile ga medom, postale pravi hit. Oblik saća zajedno s drvetom sliči na najljepši kiparski rad, koga nisu izradile umjetničke ruke, već vrijedne radilice i to usred gradske vreve.

Pčelari prognoziraju opstanak

Pčelar Dario Škorić, čija je specijalnost skidanje pčelinjih rojeva s drveta, te pletenje trnki od raževe slame, upravo za ove namjene, prognozira opstanak ove neobične pčelinje zajednice.

"Na prvi pogled zajednica je zdrava, a matica jaka. Opstale su i napravile bogato saće puno meda, jer su za staniište izabrale dio grada u kome su veliki drvoredi i ima dosta cvijeća. Milutin je vrstan pčelar i vjerujem u njegov uspjeh", rekao je Dario Škorić.

Slična pojava registrirana je i u lijevčanskom selu Rogolji. U obiteljskoj kući Aleksandra Vučenovića pčele su se nastanile iznad plafona, gdje obitavaju već tri desetljeće. Za razliku od zajednice pronađene na drvetu, Vučenović ne zna u kakvom su stanju pčele u njegovoj kući, jer ne želi otvarati prostor između plafona i ploče.

“Smatram da mi pčele iznad glave donose sreću ! Ne želim ih dirati”, kaže Vučenović.

Bilo kako bilo, Gradiška sve više postaje poznata po vrsnim pčelarima, ali i po neobičnom pčelarstvu.

Foto: Boško Grgić