Patvoreni med: Kocet proziva Europski pčelarski savez, Noč uzvraća da je bez podrške nemoćan

Iako najava događanja nije na tako nešto upućivala, na 15. Nacionalnoj konferenciji o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda održanoj u Kastvu bilo je vrlo burno.

Konferencija nije ostala samo na teorijskim okvirima - naprotiv, razvila se iznimno žustra i emotivna rasprava u kojoj je poznati pčelar, ujedno i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet, uputio oštre kritike na račun europske i domaće politike.

Ništa bez koordinirane europske akcije

Upozorio je kako administrativni koraci poput obveznog označavanja zemalja podrijetla, koje Hrvatska ima još od 2018. godine, u praksi nisu donijeli rezultat jer ”nisu poremetili prodaju jeftinih mješavina i patvorina”.

Prema njegovim riječima, sitni koraci i manifestacije poput ove u Kastvu uspijevaju privući kupce na kućne pragove pčelara, no pravi, veliki rezultat izostaje jer europski čelnici u Bruxellesu svjesno žrtvuju pčelarski sektor kako ne bi kvarili trgovačke odnose s velikim silama poput Kine.

Kocet smatra da donošenje nacionalne strategije pčelarstva nema nikakvog smisla bez koordinirane europske akcije te da donositeljima odluka treba oštro dokazati kako dopuštanjem uvoza sumnjive robe izravno ugrožavaju zdravlje potrošača, uništavaju domaće poljoprivrednike i riskiraju opstanak oprašivača o kojima ovisi proizvodnja hrane.

Rast udjela sumnjivih uzoraka

Posebno zabrinjavajuće tonove iznio je govoreći o stanju na terenu, ilustrirajući to primjerom s kvarnerskih otoka gdje se, prema njegovim procjenama, nalazi čak stotinu tona patvorenog meda koji se lažno prodaje pod premium oznakama. Riječ je, rekao je, o kineskoj bazi u koju se dodaju eterična ulja - često i kemijski dobivena - kako bi imitirala vrhunski med od autohtone kadulje.

Iznoseći podatke da je službeni postotak sumnjivog meda na razini Europske unije dosegnuo alarmantnih 46 posto, Kocet je upozorio i na negativan trend u Hrvatskoj gdje je udio sumnjivih uzoraka prema nalazima Državnog inspektorata skočio s jedne četvrtine u 2024. godini na čak jednu trećinu u 2025.

Unatoč stalnom rastu prevara, naglasio je kako reakcija nadležnih institucija i pojačane kontrole potpuno izostaju te je zaključio da se red na tržištu može uvesti jedino radikalnim mjerama na granicama i potpunim zaustavljanjem europskih prekupaca iz ”Njemačke, Španjolske ili Poljske, koji kineski med prepakiravaju i podvaljuju kao europski proizvod”.

(Ne)funkcioniranje Europskog pčelarskog saveza

Na ove se teške optužbe izravno i bez rukavica nadovezao Boštjan Noč, predsjednik Europskog pčelarskog saveza (EBA) i dugogodišnji predsjednik Pčelarskog saveza Slovenije, u javnosti najpoznatiji kao idejni začetnik i pokretač Svjetskog dana pčela pri UN-u.

Europski pčelarski savez: Hitno stati na kraj lažnim pčelinjim proizvodima

Prisutne je iznenadio priznanjem o stvarnom stanju i potpunoj nemoći unutar samog saveza. Otvoreno je ogolio funkcioniranje asocijacije otkrivši da u njoj zapravo rade samo dva čovjeka - on i Nik Lupše - koji bez naknade od strane EU obavljaju funkcije predsjednika, tajnika i znanstvenog odbora EBA-e.

Reagirajući na stalna prozivanja i pritiske usmjerene prema savezu, istaknuo je kako je apsurdno očekivati da dva čovjeka sami naprave pritisak na Europski parlament dok se svi ostali članovi sklanjaju i čak izbjegavaju sastanke zbog straha od ”pčelarske mafije koja kontrolira velike uvozne lobije”.

Izvori problema

U nastavku je iznio dublju ekonomsku analizu europske pčelarske krize, pojasnivši da se prisutnost patvorina na tržištu nekada - dok je iznosila podnošljivih 10 do 15 posto - nije toliko osjećala, no u trenutku kada doseže gotovo polovicu ukupnog volumena, situacija postaje katastrofalna.

Istaknuo je ipak da svako zaoštravanje pravila i svaka nova rigorozna odluka postupno miču sumnjive igrače s tržišta jer im se tako povećava rizik poslovanja, međutim taj je proces za pčelare i dalje bolno i frustrirajuće spor.

Glavni problem, prema njegovu mišljenju, leži u velikim zemljama poput Njemačke i Francuske, koje su i ključni kreatori politika. Primjerice, Njemačka vlastitom proizvodnjom pokriva tek 20 do 30 posto domaće potražnje za medom te njezini politički čelnici uopće nemaju primarni interes štititi vlastite pčelare.

Velike su države godinama ignorirale problem patvorina jer im je to ekonomski odgovaralo, a sada, kada im se taj nemar vratio kao bumerang, postalo je prekasno za brze popravke, rekao je, iako se borba mora nastaviti.

Novi podcast Baštjana Noča

U svom je istupu Noč najavio odlazak s funkcije u savezu nakon ovog mandata jer ”ne želi više gubiti energiju bez konkretnih rezultata”. Najavio je također novi oblik borbe i edukacije javnosti. Slovenski pčelarski savez, naime, pokreće podcast u kojem on preuzima ulogu moderatora.

Otkrio je da je prvu epizodu o patvorenom medu već odradio s Nikom Lupšeom, zaključivši kako će u toj novoj medijskoj sferi rado razgovarati sa svima koji žele dobrobit sektoru, dok za razgovore s ”pčelarskom mafijom i onima koji prešutno odobravaju patvorenje” nema namjeru trošiti niti sekundu vremena.

Središnji zaključak svih izlaganja i dramatične rasprave bio je posvećen upravo toj iznimno aktualnoj tematici zaštite potrošača i masovne pojave patvorina na tržištu, pri čemu je u fokusu bila Europska direktiva o medu koja je stupila na snagu 14. lipnja 2026.

Objavljen je novi Pravilnik o medu, što se mijenja?

Nova Direktiva (EU) 2024/1438 o medu uvodi obvezu jasnog navođenja svih zemalja podrijetla i točnih postotaka u mješavinama meda, poredanih silaznim redoslijedom na etiketi radi sprječavanja patvorenja, dok se sustav potpune sljedivosti od košnice do stola tek razvija i uvodit će se postupno kroz iduće godine.

Petnaest godina poslije

Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda tradicionalni je i jedinstveni stručno-znanstveni skup koji uspješno spaja primarnu pčelarsku proizvodnju i znanost.

Ovogodišnji jubilarni susret, simbolično naslovljen ”Petnaest godina poslije“, ponudio je sveobuhvatnu retrospektivu napretka hrvatskog pčelarstva i analitičkih metoda od 2011. godine do danas, ali je otvorio također goruća pitanja s kojima se pčelari i potrošači svakodnevno susreću.

Službeni dio izlaganja započeo je uvodnom rekapitulacijom izvanrednog profesora Dražena Lušića s Medicinskog fakulteta u Rijeci, koji je kroz prezentaciju od prve do petnaeste konferencije analizirao razvojni put upravljanja sigurnošću i kvalitetom pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj.

Službeni postotak sumnjivog meda na razini Europske unije dosegnuo alarmantnih 46 posto

Konferencija je tijekom desetljeća i pol pratila ključne prekretnice u hrvatskom pčelarstvu, rekao je Lušić. Sudionici su imali priliku analizirati razvoj zakonodavnog okvira, napredak u analitičkim metodama otkrivanja patvorenja te sve strože europske i svjetske zahtjeve vezane uz sigurnost, kakvoću i autentičnost meda i drugih pčelinjih blagodati.

Hrvatski i europski izazovi

"Jedan od najvećih povijesnih iskoraka domaće pčelarske politike uvođenje je obveze označavanja zemalja podrijetla meda, standarda koji je Hrvatska uvela čak devet godina prije službenog usvajanja na razini Europske unije”, naglasio je Lušić.

Predsjednik Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije (UPU PGŽ) te pčelar i stručnjak Nedjeljko Mrakovčić proveo je prisutne tragom pčela kroz detaljnu analizu pčelarenja na području županije u proteklih petnaest godina.

Međunarodnu dimenziju i uvid u europske ekološke trendove donio je Nik Lupše ispred EBA-e, koji je predstavio strategiju za suzbijanje prijevara s medom, fokusirajući se na izazove poroznih granica, političke neaktivnosti i nužnosti jače zaštite potrošača na zajedničkom tržištu.

Lupše je voditelj znanstvenih odbora ove asocijacije i stručnjak za sigurnu hranu u Pčelarskom savezu Slovenije prepoznat po svom znanstvenom radu i vodstvu u europskoj borbi protiv patvorenog meda.

Brojna zanimljiva predavanja

Nastavak konferencije ponudio je raspravu o specifičnim regionalnim potencijalima i povijesnim suradnjama, pa je tako Vedran Lesjak ispred Hrvatskog pčelarskog saveza govorio o sinergiji časopisa Hrvatska pčela i Nacionalne konferencije kroz proteklih petnaest godina.

Vrlo zanimljivo predavanje održao je Nikola Duper iz pčelarske udruge Rusmarin, koji je propitao opravdanost, potrebu i potencijal brendiranja dubrovačkog meda kao ključnog aduta hrvatskog juga.

S Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu, Igor Jerković je govorio o mirisu meda i odgovarajućih eteričnih ulja, a Zvonimir Marjanović o dodanoj vrijednosti pčelarskim proizvodima. Prisutnima se obratio i Ivan Kovač, dugogodišnji pčelar i predsjednik Udruge pčelara Nektar Poreč, koji ih je upoznao s novitetima urbanog pčelarstva u njegovom gradu.

Dugogodišnju akademsku i međunarodnu poveznicu između sveučilišta u Rijeci i Beogradu predstavila je profesorica Dušanka Milojković-Opsenica s Kemijskog fakulteta u Beogradu, istaknuvši važnost znanstvene suradnje i laboratorijskih ispitivanja u analizi autentičnosti hrane.

Pred sam kraj stručnog dijela, David Mardešić i Stanko Rajić iz Beogradskog udruženja pčelara i BeeCentra uveli su prisutne u problematiku modernih trendova kroz izlaganje i raspravu o sigurnosti i kvaliteti proizvoda urbanog pčelarstva.

Srbija ima najviše košnica po glavi stanovnika?

Rajić je tom prilikom izrazio žaljenje što na samoj konferenciji nije bilo više pčelara, ali i običnih građana, istaknuvši da pčelari i stručnjaci moraju aktivnije izlaziti među ljude (i na ulice) kako bi potrošači bili što bolje informirani. Kao najzahvalniji oblik rada izdvojio je edukaciju djece na radionicama.

Pojasnio je da su projekt urbanog pčelarstva u Beogradu pokrenuli prvenstveno s ciljem da približe pčele građanima, slikovito dodavši da ljudi u zoološkom vrtu gledaju egzotične životinje, dok bi bio red da najprije upoznaju one domaće o kojima ovisi naš ekosustav.

Osvrćući se na ruralno pčelarstvo, upozorio je na problem prenapučenosti pojedinih lokacija košnicama u Srbiji što drastično smanjuje prinose. Oštro je kritizirao tamošnji sustav subvencija po košnici, naglasivši da se u javnosti stalno ističe podatak kako Srbija ima najviše košnica po glavi stanovnika.

Istaknuo je, međutim, svjesno prikrivanje činjenice kako je prinos po košnici iznimno malen te da veliki broj pčelara lažno prijavljuje veći broj košnica radi poticaja. Zbog toga bi takvima, prema njegovu mišljenju, trebalo trajno zabraniti bavljenje pčelarstvom.

Zeleno-plava pčelarska orijentacija

Stručnjaci su upozorili i kako se pčelari moraju aktivno suočiti s utjecajima klimatskih promjena na pčelinje paše, ali i s nužnosti rigorozne kontrole autentičnosti kako bi se uspješno borili protiv takozvanog crnog meda na tržištu.

Skup je svojom prisutnošću i uvodnim govorom podržao i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Toni Štimac, potvrđujući institucionalnu važnost ovog sektora za regionalni razvoj i očuvanje lokalne bioraznolikosti. Noč je tijekom događanja uručio Priznanje predsjednika Čebelarske zveze Slovenije Mrakovčiću i Lušiću za izniman znanstveni i stručni doprinos povezivanju struke, zaštiti kvalitete meda te dugogodišnjem vođenju nacionalne konferencije.

Kao logičan nastavak ove stručne rekapitulacije, sljedećeg je dana u kastavskoj Gradskoj loži održana popratna manifestacija, Zeleno-plava pčelarska orijentacija, gdje se kroz vođena kušanja i edukacije o kategorizaciji meda nastavilo raditi na podizanju svijesti potrošača i prepoznavanju vrhunske kvalitete domaćeg meda.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor