Očuvanje autohtonih podvrsta pčela: Provesti održivu kontrolu sparivanja matica

Ciljevi međunarodnog projekta "Joint Effort for Honey Bee Conservation and Selection – BeeConSel“, čiji je nositelj Kmetijski institut u Sloveniji, a partneri su iz Sjeverne Makedonije, Norveške, Švedske te iz Hrvatske Centar primijenjenih bioznanosti Lanac zdrave hrane, nastoje zaštititi raznolikost lokalnih populacija medonosnh pčela i zaustaviti genetsku eroziju.

Fokus je na tri podrvste unutar granica projektnog konzorcija: kranjska, makedonska i tamna europska pčela, a svaki od tih sojeva ima svoj status zaštite.

Konačni cilj je očuvanje autohtonih podvrsta pčela te uspostavljanje sustava koji će omogućiti sparivanje matica u kontroliranim uvjetima što znači zaštitu od sparivanja s trutovima drugih podvrsta pčela i očuvanje željenih svojstava. 

Upravo o toj problematici, s naglaskom na selekciju, govorilo se na radionici na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek pod nazivom "Održivo pčelarstvo u uvjetima klimatskih promjena" koja je okupila stotinjak pčelara, stručnjaka, agronoma iz Hrvatske, Vojvodine i BiH. 

Kako smo čuli, 70 posto uzgajivača matica nalazi se u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje ne postoje geografske barijere koje bi prirodno mogle osigurati izolirane oplodne stanice. Tu uskače Centar primijenjenih bioznanosti Lanac zdrave hrane d.o.o. CALIS, relativno novi centar koji su 2015. godine osnovali Sveučilište u Osijeku, Fakultet Agrobiotehničkih znanosti, Medicinski fakultet i Poljoprivredni institut Osijek.

CALIS-ova dodana vrijednost projektu bit će pružanje mogućnosti prijenosa znanja u praksu u uspostavljanju oplodnih stanica za kontrolirano sparivanje matica. Rezultati projekta pružit će važne preporuke za druge korisnike projekta, a potom i za druge zemlje koje se suočavaju sa sličnim preprekama u razvoju kontroliranog sparivanja matica. Sudjelovat će kao korisnik projeka u istraživanju i razvoju prikladnih strategija prilagođenih uzgajivačima koji nemaju potpuno izolirane oplodne stanice.

Ujedno, procijenit će trenutno stanje uzgojnih aktivnosti i strategija sparivanja u zemljama partnerima korisnicima. Rezultati i preporuke projekta bit će podijeljeni među uzgajivačima i pčelarima u Hrvatskoj te će pomoći u ubrzavanju selekcije uz bolju kontrolu sparivanja matica.

Na radionici je naglašeno da su ubrzanje očekivanog uspjeha uzgoja za svojstva kao što su otpornost na bolesti, ponašanje i prinos meda, parametri koji osiguravaju veću stopu preživljavanja lokalnih pčela. Rezultat treba biti profesionalni odnos između projektnih partnera i povezivanje istraživača, pčelara, partnera, i korisnica, a to su već spominjani Centar primijenjenih bioznanosti Lanac zdrave hrane d.o.o Hrvatska i Poduzeće za primjenjena istraživanja i permanentno obrazovanje u poljoprivredi iz Sjeverne Makedonije.

Stručni partneri projekta su Norveški pčelarski savez i Švedsko sveučilište poljoprivrednih znanosti. BeeConSel financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz EEA i Norveški fond za regionalnu suradnju. Ukupna vrijednost projekta je 1,8 milijun eura.

Inače, na radionici su govorili prof. dr.sc. Zlatko Puškadija te doc.dr.sc. Marin Kovačić s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, dr.sc Fani Hatjina, ravnateljica Instituta za stočarstvo Hellenic Agricultural Organization Demeter iz Grčke, dr.sc. Ralph Buchler s Pčelarskog instituta Kirchhain u Njemačkoj, doc.dr.sc. Janez Prešern voditelj pčelarskog odjela Kmetijskog instituta u Sloveniji te doc.dr.sc. Marin Kovačić iz CALIS-a.