• Solitarne pčele
  • 25.05.2021. 12:00
  • Sisačko-moslavačka, Zbjegovača

Mladi inženjer iznajmljuje solitarne pčele - potražnja raste, a upiti stižu i iz inozemstva

U Hrvatskoj se odnedavno mogu iznajmiti i pčele. Ta nesvakidašnja poslovna ideja, na koju je došao Josip Popčević, ubrzo mu se, kaže, pokazala kao pun pogodak.

Foto: arhiva Josipa Popčevića
  • 1.067
  • 578
  • 0

Još kao srednjoškolca, Josipa Popčevića su jako zanimale "divlje", ali miroljubive solitarne pčele. Duže od jednog desetljeća, njima se i profesionalno bavi na svom imanju u Zbjegovači pokraj Kutine, gdje uzgaja i različite stare sorte voća.

Kako nam je rekao, prateći potrebe naših voćara i poljoprivrednika prije tri godine je došao na nesvakidašnju ideju kako bi, uz prodaju u svrhu oprašivanja nasada, solitarne pčele mogao i iznajmljivati. Ispostavilo se da je dobro osjetio puls tržišta jer iz godine u godinu, sve je više voćara zainteresiranih upravo za najam solitarnih pčela.

"No, osim kod velikih voćara, zainteresiranost za moju uslugu raste i kod hobi-poljoprivrednika, zaljubljenika u biljke, vrt, cvijeće, koji također žele imati miroljubive, solitarne pčele u svom vrtu, na balkonu...“, priča Josip.

Nastambe njegovih pčela danas su već rasprostranjene diljem zemlje, od Dalmacije, preko Like i Gorskog kotara, do središnje i istočne Hrvatske. Međutim, interesa za inovativnu uslugu najma oprašivača sve je više i u inozemstvu. 

Potaknut brojnim upitima koji mu pristižu, vlasnik prvog obrta za proizvodnju nastambi za solitarne pčele Cornuta, počeo je, kaže, ozbiljno razmišljati i o ponudi usluge oprašivanja i van granice naše države.

Počevši od najranijih nasada badema u Dalmaciji pa do nasada dunja koje cvjetaju kasno, po narudžbi voćara i vrtlara, 28-godišnji inženjer nastambe sa solitarnim pčelama dostavlja i instalira u sve dijelove zemlje. Te se nastambe, pojašnjava, sastoje od zaštitne konstrukcije, cjevčica barske trske te kokona, iz kojih se legu pčele. 

Prije postavljanja važno je za svaki pojedini voćnjak, vrt ili balkon napraviti detaljan plan.

Solitarna pčela

"Za voćnjak se, primjerice, u obzir uzima vrsta voća, gustoća sklopa, starost nasada te očekivani rodni potencijal. Broj pčela prilagođava se broju cvjetova, odnosno površini voćnjaka. Uobičajeno se na jedan hektar raspoređuju po dvije nastambe, u svakoj po 800-1.500 pčela", pojašnjava dodajući da se konkretno, oko tisuću pčela po hektaru useljava u nasade jabuka, dok je u nasadima trešanja taj broj veći te se kreće oko tri tisuće po hektaru. Nastambe se fiksiraju na stup na kojem ostaju tijekom cijele godine, dok se cjevčice trske i kokoni mijenjaju svake godine. 

Prije početka cvatnje u nastambu se ubacuje trska i kutija s kokonima. Nakon što završi ciklus aktivnog leta, pčele ugibaju, a u trskama ostaju ličinke iz kojih će se razviti kokoni za sljedeću godinu. 

Zahtjevan posao s puno ručnog rada

Trske s mladim ličinkama Josip skuplja tijekom ljeta te ih čisti od različitih nametnika i priprema za sljedeću sezonu. Sam postupak čišćenja, kaže, zahtijeva jako puno pažljivog, ručnog rada, a slično je i s pripremom novih cjevčica barske trske, s obzirom na to da se stare ne mogu ponovno koristiti. 

"Kada se sagleda obujam i složenost čitavog ovog posla koji stoji iza pravilne primjene solitarnih pčela, jasno je zašto se sve više i više voćara odlučuje za najam, umjesto za kupnju pčela“, kaže Josip.

S obzirom na stečeno iskustvo s različitim tipovima nastambi koje je proteklih godina izrađivao i testirao, ove je godine razvio i novi tip koji pruža još bolju zaštitu za pčele te je jednostavniji za montažu i održavanje. 

"Glavnu ulogu u izradi glavnog elementa novih nastambi - drvene konstrukcije, imao je mladi poduzetnik iz Oroslavja, Nikola Brcko i zahvaljujući njegovom predanom radu sve su bile spremne na vrijeme - prije početka cvatnje prvih voćaka“, otkriva nam.

Čak 50 posto veći prinos u voćnjacima

Početak sezone obilježila je cvatnja badema, no prvi cvjetovi otvorili su se sredinom veljače, desetak dana ranije nego prošle godine. Takvo, nepredvidivo vrijeme stvara probleme jer se pčele moraju aktivirati usporedo s početkom otvaranja prvih cvjetova.

"Ova je godina, od samog početka, klimatski iznimno nepovoljna za voćarstvo, pa tako i za pčele", priča dalje dodajući da je nekoliko hladnih fronti, baš u vrijeme cvatnje, otežalo oplodnju. Iako su solitarne pčele poznate po aktivnosti na nižim temperaturama, lete već na nekih pet-šest Celzijevih stupnjeva, dok medaricama treba 12 do 15 stupnjeva da bi oprašivale, vremenski uvjeti su ovog proljeća bili preoštri čak i za njih. "To će se, na žalost, odraziti i na smanjenje broja pčela za sljedeću sezonu“, predviđa.

Ističe kako je, zbog ćudljivog vremena, vrlo važno redovito pratiti prognozu te s vlasnicima voćnjaka svakodnevno biti u vezi kako s postavljanjem pčela ne bi niti zakasnili niti uranili.

Jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne. Stoga ne čudi što su svi voćari, koji su prošle godine kod Josipa naručili uslugu oprašivanja, nastavili s tom praksom i ove. Posebno zadovoljni rezultatima bili su, kaže, vlasnici voćnjaka višnje iz Slavonije koji su, u odnosu na uobičajenu rodnost, ostvarili čak 50 posto veći prinos. Solitarne su pčele posebno korisne i u nasadima kruške viljamovke, kao i drugih sorti čiji cvjetovi mirisom odbijaju medonosnu pčelu.

Politika EU: Na ha bar jedna nastamba za solitarne pčele

Osim zbog znatno većeg prinosa, povećanje interesa za solitarne pčele, smatra naš sugovornik, dijelom leži i u poljoprivrednoj politici EU. 

"Od 2019. godine, kroz IAKS mjeru 10, u podmjeri 10.1, tipu operacije 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka, uvodi se nova obveza: – na površini od 1 ha potrebno je postaviti barem jednu nastambu za solitarne pčele. Premda je mjera prilično nedorečena, korisna je, jer su time mnogi voćari barem čuli za solitarne pčele, a mnogi se i aktivno zainteresirali", objašnjava Josip. 

Postavljena nastamba u voćnjaku 

Uz to, dodaje, Ministarstvo poljoprivrede je kroz Pravilnik o provedbi nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija, u sektoru voća i povrća, za razdoblje od 2021. do 2023. godine, između ostalih agro-okolišnih aktivnosti, omogućilo financiranje biološke kontrole oprašivanja, što obuhvaća i solitarne pčele.

Značajan doprinos napretku njegovog obrta u 2020. godini dala je, ističe, i ACT grupa, kroz program podrške poduzetničkim projektima "Pokreni nešto svoje". Uz mentorsku podršku potpora je uključivala i financijska sredstva koja su mu pomogla u izgradnji novog skladišta, nabavi materijala za nove nastambe te izradi novog stroja za rezanje trske.


Fotoprilog


Tagovi

Josip Popčević Solitarne pčele Iznajmljivanje pčela Voćarstvo Cornut IAKS mjera 10 Tip operacije 10.1.7


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Obišli smo polja u požeškom kraju koja su stradala od tuče. Štete su ogromne :(