Martin Baričević proizveo prvi šampanjac od meda

Nastaviti obiteljsku tradiciji stvaranu generacijama i postaviti sebi izazov, bili su ciljevi Martina Baričevića iz Jasenica u Zadarskoj županiji, kada je donosio odluku o bavljenju pčelarstvom - što je rezultiralo proizvodnjom prvog šampanjca od meda u Hrvatskoj.

U obitelji Baričević pčelarstvom se bave već generacijama, ono je uobičajena grana stočarstva za ljude podvelebitskog kraja. Tradicija stvarana stoljećima zamrla je za vrijeme Domovinskog rata, a Martin Baričević odlučio ju je ponovno pokrenuti prije šest godina. Onaj unutarnji glas čovjeka s duboko usađenim korijenima u kamenu Velebita, nije mu davao mira dok ne nastavi gdje su njegovi započeli, a želja za izazovima proizvela je prvi hrvatski šampanjac od meda.

Tulo s Tulovih greda

"Posljednjih pet generacija moja obitelj bavi se pčelarstvom. Tradicija je zamrla za vrijeme Domovinskog rata, oživio sam je i danas imam pedeset košnica. Čim sam počeo, shvatio sam da trebam raditi neki sekundarni proizvod, da sebi trebam postaviti dodatni izazov. Proizvesti med nije lako, ali meni je trebalo nešto više. Moj djed i otac su proizvodili medovinu kao tradicionalno alkoholno piće ovog kraja u kojem nema vinove loze i vina. Medovina je tradicionalno piće hrvatskih kraljeva koji su se i pod njom krunili. Zbog toga sam i ja odlučio na njenu proizvodnju. Spletom okolnosti u cijelu priču je ušao moj prijatelj u Sloveniji koji je proizvođač pjenušca. Zamolio ga da mi pomogne u primjeni tehnologije u proizvodnji šampanjac od meda", počinje svoje priču Baričević.

Paralelno s upoznavanjem tehnologije proizvodnje šampanjca išlo je i istraživanje priče o šampanjcu od meda. Njegova domovina je, kao i domovina svih šampanjaca, Francuska. U zapadno europskim zemljama se proizvodi, u susjednoj Sloveniji ima četiri proizvođača, a u Hrvatskoj nije bio ni jedan do pojave Baričevićevog šampanjca Tulo. Dobio je ime po lokalnom nazivu za Tulove grede, gdje na velebitskoj paši pčele skupljaju med. Baričević otkriva put proizvodnje od meda preko medovine do šampanjca koji traje do godinu i pol dana.

Baričevićevi planovi

"U proizvodnji koristim cvjetni med. Monolitni med nije dobar, izgubio bi se osjećaj pitkosti. Za proizvesti jednu butelju od 0,7 litre treba 0,25 kilograma meda. Med se pomiješa s vodom zagrijanom na maksimalno 40 stupnjeva. Ne smije biti više da se ne unište ljekovita svojstva meda. Proces vrenja iz sladora i alkohol teži je nego kod proizvodnje vina jer med ima antivirusna i antibakterijska svojstva. Fermentacija teže krene i cijeli proces fermentiranja šećera u alkohol traje šest mjeseci. Tada smo dobili medovinu. Onda ide sekundarna fermentacija klasičnom francuskom metodom. Stavlja se u boce pod pritiskom od osam bara i dodaju se gljivice da bi fermentacija uopće krenula. Rezultat je šampanjac od meda."

Baričević je lani proizveo 1.000 butelja šampanjca. Plan je u skoroj budućnosti proizvodnju povećati na 1.500. U nekoj daljnjoj viziji, želja mu je da se na obiteljskoj zemlji na Velebitu izgradi seosko gospodarstvo koje bi se bavilo ruralnim turizmom. "To su planovi koji prerastaju moje dosege. Međutim ja ima petoro djece od kojih su tri sina. Valjda će netko od njih nastaviti čačinim putem", kaže za kraj Bariveić