Male stvari koje svaki vrt, balkon ili polje u Hrvatskoj može učiniti za spas pčela

Medonosne pčele jedna su od najotpornijih vrsta na planetu: preživjele su ledena doba i nadživjele dinosaure. Unutar košnice tisuće jedinki surađuju s nevjerojatnom preciznošću, oblikovanom milijunima godina evolucije. Njihova suradljiva narav, snalažljivost i izdržljivost su izvanredni i doprinose njihovoj dugovječnosti.

No, čak i najotpornije vrste imaju granice. Danas se suočavaju s pritiscima koje većinom uzrokuje čovjek – od pesticida do gubitka staništa i širenja štetnika. Neke kolonije napreduju, dok druge propadaju, a prava priča nije samo broj košnica, nego zdravlje kolonija i stabilnost ekosustava koji ih podržavaju.

Sustavi koji najviše ovise o pčelama – veliki voćnjaci, monokulture i intenzivne farme – istovremeno doprinose njihovom padu. Mnoge kemikalije, uključujući sistemske insekticide, herbicide i fungicide, štete oprašivačima iako su namijenjene zaštiti usjeva.

Pčele trebaju raznoliku prehranu. Kada ogromne površine cvjetaju samo nekoliko tjedana, ulaze u nutritivni stres – slično kao da čovjek jede samo jednu namirnicu tjednima .

U hrvatskom kontekstu to je posebno vidljivo kod suncokreta, uljane repice i bagrema: kratki, intenzivni periodi cvatnje, a zatim „prazni hod“ bez hrane.

Gubitak staništa i nestašica hrane

Urbanizacija, betonizacija i "uredni“ travnjaci istiskuju ih iz prirodnih staništa. Umjesto livada i živica, pronalaze beton i površine bez cvijeća.

Čak i u gradovima, njegovana travnata dvorišta često nude malo hrane ili skloništa.

Radovi koje odradite tijekom kolovoza u pčelinjaku temelj su za uspješnu iduću sezonu

Kad su u pitanju bolesti i štetnici, najveći izazov je varroa grinja, koja je u Australiju stigla 2022. i može uništiti cijele kolonije ako se ne kontrolira. Tu su i druge prijetnje: mala košnica, voskov moljac i američka gnjiloća. U Hrvatskoj je varroa prisutna desetljećima, ali klimatske promjene i sve toplije zime povećavaju njezin pritisak.

Što svaki vrt, balkon ili polje može učiniti

Dobra vijest: pomaganje pčelama ne zahtijeva velike geste. Radi se o malim, praktičnim koracima dostupnima svima .

U vašem vrtu, na balkonu ili prozorskoj dasci:

• Sadite razne cvjetne vrste koje cvjetaju od ranog proljeća do kasne jeseni
• Izbjegavajte pesticide, herbicide i fungicide
• Ostavite dio vrta "divljim“ – autohtone vrste su najvrjednije
• Postavite plitke izvore vode s kamenčićima za slijetanje
• Dodajte hotel za pčele (korisno za solitarne vrste)
• Grupirajte posude s cvijećem kako bi pčele lakše uočile oazu

Na polju ili imanju ostavite rubne trake s divljim cvijećem, smanjite prskanje u vrijeme cvatnje, birajte integriranu zaštitu bilja te razmotrite sadnju višegodišnjih medonosnih vrsta uz rubove parcela.

U vašoj zajednici

Podržite lokalne pčelare kupnjom sirovog meda – tržnice i izravna prodaja nude najkvalitetniji izbor. Lokalni med odražava terroir područja – cvijeće, godišnja doba i krajolik daju mu jedinstven karakter.

Zalažite se za prostore pogodne za oprašivače u školama, parkovima i urbanim sredinama te sudjelujte u obilježavanju Svjetskog dana pčela i Tjedna oprašivača.

Pčele ne trebaju velike projekte – trebaju raznolikost, manje kemije i više cvijeća. Svaki balkon, vrt, polje ili školsko dvorište može postati mala oaza koja pomaže oprašivačima da prežive i napreduju.

U zemlji poput Hrvatske, gdje poljoprivreda i pčelarstvo imaju snažnu tradiciju, ove male promjene mogu imati ogroman učinak.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor