Kolovoz je mjesec u kojem se donose ključne odluke za uspješno prezimljavanje pčela. Pravovremeno suzbijanje varooze, prihrana, procjena snage zajednica i zamjena matica čine temelj pčelarske prakse u ovom razdoblju.
Radovi u pčelinjaku tijekom osmog mjeseca predstavljaju jednu od ključnih točaka u godišnjem ciklusu pčelarenja. Nakon završene glavne paše, koja u Hrvatskoj najčešće podrazumijeva bagrem, lipu, kesten i uljanu repicu, pčelinje zajednice ulaze u razdoblje koje će odrediti njihovu uspješnu pripremu za zimu i kondiciju za sljedeću godinu.
Kolovoz je mjesec prijelaza – ljeto se polako pretvara u jesen, dnevne temperature kako se bliži kraj mjeseca postupno padaju, a pčele počinju smanjivati svoju aktivnost. Ipak, to ne znači da pčelar može mirovati i sve ovisi o mikrolokaciji. Upravo ovaj mjesec zahtijeva brojne, često i najodgovornije zahvate u košnici, a svaki propust može se skupo odraziti na preživljavanju zajednice tijekom zime.
Prvi i osnovni korak je temeljit pregled svake pčelinje zajednice. Ljetna sezona je ostavila traga na pčelama – one su umorne, matica je možda smanjila ili već smanjila nesnost, a u košnici se mogu nalaziti bolesti ili štetnici. Pregledom se stječe jasan uvid u snagu zajednice, količinu zalihe meda i peluda, prostor za polaganje jajašaca te opće zdravstveno stanje.
U kolovozu matica postupno smanjuje dnevnu nesnost. To je prirodan proces, ali ga pčelar mora pratiti. Kvalitetna matica trebala bi i dalje uredno polagati jajašca, iako u nešto manjem broju nego u vrhuncu sezone. Ako se primijeti da slabo leže, da leglo nije zatvoreno ili da ima nepravilnosti u uzorku legla (npr. preskakanje polja), to može ukazivati na starost matice ili njezinu slabost.
Prema istraživanju o pčelarskim praksama u Hrvatskoj, svi profesionalni pčelari mijenjaju matice svake dvije godine, dok 20% njih to čini i svake godine. Zamjena u kolovozu može biti dobra praksa, osobito ako se primijeti da zajednica zaostaje u razvoju.
Ako se matica kupuje, važno je pravilno je uvesti u zajednicu. Zbog smanjene paše, opasnost od odbacivanja je veća u ovom mjesecu pa se preporučuje korištenje kaveznog uvoda (matični kavez s kandir-kolačem) i provjera nakon 2-3 dana. Također, zajednica mora biti bez matice najmanje 24 sata prije uvođenja. Nova matica, ako se uspješno primi, može potaknuti intenzivnije polaganje jajašaca u rujnu, što je ključno za stvaranje mladih pčela koje će prezimiti.
Broj pčela u košnici izravno utječe na sposobnost zajednice da prehrani leglo, prikupi zalihe i grije košnicu zimi. U kolovozu se procjenjuje gustoća pčela na okvirima. Ako zajednica ima manje od 6-7 okvira gusto pokrivenih pčelama (ovisno o tipu košnice), potrebno je razmotriti jačanje zajednice ili spajanje s drugom slabijom zajednicom. Slabe zajednice imaju manje šanse preživjeti zimu, stoga je bolje pravovremeno djelovati.
Varroa destructor je najveći neprijatelj pčela u Hrvatskoj i svijetu. Suzbijanje ove grinje u kolovozu ključno je iz više razloga. Nakon završene glavne paše, u košnici se nalazi veliki broj pčela, ali i veliki broj grinja koje su se razmnožavale tijekom ljeta. Također, u kolovozu pčele počinju uzgajati zimsku generaciju pčela – one moraju biti zdrave i bez virusa koje prenosi varroa. Ako se tretman ne obavi na vrijeme, zimske pčele bit će oslabljene i kraćeg životnog vijeka, što može dovesti do propadanja zajednice tijekom zime.
Istraživanja po tom pitanju pokazuju da čak 76,07% pčelara tretira pčele protiv varooze tijekom aktivne sezone (od ožujka do rujna). Od toga, najveći broj tretmana obavlja se u srpnju (52,04%), dok 26,53% pčelara tretman obavlja u kolovozu, a 9,18% u rujnu.
U aktivnoj sezoni pčelari u Hrvatskoj najčešće koriste različite akaricide. Prema istraživanju, najkorišteniji akaricidi su Checkmite (41%), Bayvarol (13%) te mravlja kiselina i Varidol (po 7%) . U jesensko-zimskom razdoblju najčešće se koristi oksalna kiselina (70,37%), zatim Checkmite (9,88%) i Varidol (6,17%).
U kolovozu se preporučuje kombinirati tretmane:
Prije samog tretmana, preporuča se pratiti prirodni pad grinja na dno košnice (tzv. monitoring). Istraživanje pokazuje da 76,47% hrvatskih pčelara redovito prati dnevni pad varroa grinja . Ovaj podatak omogućuje procjenu zaraze i odabir pravog trenutka za tretman. Ako je dnevni pad veći od 5-10 grinja, tretman je neophodan.
Prihrana u kolovozu ima višestruku svrhu:
Prema istraživanju, čak 89,10% hrvatskih pčelara provodi prihranu u kasno ljeto. Profesionalni pčelari svi provode prihranu, dok među hobistima to čini 84,21% Zanimljivo je da 41,82% pčelara koristi samo šećerni sirup, 23,64% koristi samo šećerne kolače (kandir), a 23,64% koristi kombinaciju oba oblika prihrane. Profesionalni pčelari u prosjeku daju 3,5 litara sirupa po košnici, dok poluprofesionalci daju nešto više – 3,86 litara . Kada je riječ o šećernim kolačima, profesionalci daju prosječno 2 kg po košnici.
Kako i čime prihranjivati?
Važno je napomenuti da se prihrana mora provoditi higijenski – posude moraju biti čiste, a sirup svjež. Također, prihrana se ne smije izlagati na otvorenom jer privlači druge pčele i osice, što može dovesti do pljačkanja.
Kolovoz je za većinu pčelara u Hrvatskoj kraj medne sezone. Glavne paše (bagrem, lipa, kesten) su završile, a eventualna paša s pašnjaka zlatošipke ili heljde može biti neizvjesna. Zato je u kolovozu potrebno skinuti medne nastavke – ako su već ispunjeni i zatvoreni, vade se i pripremaju za vrcanje. Treba i provjeriti zalihe u gnijezdu – u donjem dijelu košnice (gnijezdu) mora ostati dovoljno meda za pčele. Ako je meda malo, potrebno je ostaviti jedan ili dva okvira ili ih nadomjestiti prihranom.
Ako se vrcanje ne obavi ranije, kolovoz je posljednji trenutak za vađenje meda. Nakon vrcanja, med se cijedi, taloži i pakira. Također, važno je vratiti prazne okvire u košnicu kako bi ih pčele očistile i pripremile za sljedeću sezonu. Međutim, treba biti oprezan – ako se okviri vraćaju, a vani je slaba paša, može doći do pljačkanja. Stoga se okviri vraćaju samo u jakim zajednicama i po mogućnosti navečer.
Nozemoza (uzrokovana mikrosporidijem Nosema ceranae ili Nosema apis) može biti prisutna tijekom cijele godine, ali posebno je opasna u kasno ljeto i jesen. Simptomi uključuju proljev, oslabljene zajednice i smanjenje legla. Prevencija uključuje:
Iako je američka gnjiloća rijetka u Hrvatskoj, kolovoz je mjesec kada se mogu primijetiti njezini simptomi, osobito ako je tijekom ljeta došlo do pljačkanja. Simptomi uključuju: poklopljene stanice s udubljenim i tamnim poklopcima, ljepljivu i raspadnutu ličinku, te karakterističan miris. Hrvatski pčelari najčešće reagiraju na sumnju na američku gnjiloću tako da kontaktiraju veterinara (55,24%), dok 34,29% pčelara spaljuje sumnjivu košnicu. Pravilna reakcija uključuje obavještavanje nadležne veterinarske inspekcije.
Kao što je već spomenuto, slabe zajednice imaju manje šanse za preživljavanje. U kolovozu se donosi odluka o spajanju slabih zajednica s jačima. Spajanje se provodi tako da se slabija zajednica postavi preko jače s listom papira između (tzv. metoda novina). Kroz nekoliko dana pčele progrizu papir i pomiješaju se. Važno je da se spajaju zajednice u kojima nema bolesti.
Kako se zajednica smanjuje brojčano (zbog prirodnog izumiranja starih pčela), prostor u košnici postaje prevelik. U kolovozu se preporučuje smanjivanje broja okvira na optimalan broj, npr. 10-12 okvira u LR košnici i uklanjanje suvišnih okvira koji nisu pokriveni pčelama. To omogućuje bolju termoregulaciju i lakšu obranu od štetnika.
U kolovozu su ose i stršljeni posebno aktivni. Oni napadaju košnice u potrazi za medom i bjelančevinama. Slabe zajednice mogu biti uništene. Mjere zaštite uključuju:
Iako je zima još daleko, kolovoz je vrijeme kada miševi počinju tražiti skloništa. Košnice trebaju biti podignute na stalcima i zaštićene od miševa (npr. žičanom mrežom na ulazu).
Kolovoz je mjesec u kojem se donose ključne odluke za uspješno prezimljavanje pčela. Pravovremeno suzbijanje varooze, prihrana, procjena snage zajednica i zamjena matica čine temelj pčelarske prakse u ovom razdoblju. Za svakog pčelara, bez obzira na razinu iskustva, vrijeme je za promišljanje i planiranje. Svaki zahvat u košnici, ma koliko mali bio, doprinosi zdravlju pčela i konačnoj berbi meda sljedeće godine. Stoga, naoružani znanjem i iskustvom, pčelari u kolovozu polažu temelje za uspješnu iduću sezonu.
Neki podaci preuzeti su sa:-Tomljanović, Z., i sur. (2020). Beekeeping practices in Croatia – results of a survey. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 71(4), 413-427. Hrvatski nacionalni pčelarski portal Pčelarstvo.hr
Tagovi
Autor