Veliki broj pčelara misli da kad je temperatura preko 33 do 35°C da nema paše. Međutim, iskusni kažu da je za pašu dovoljan jedan dobar uvjet
Iako je ovo ljeto donijelo razdoblja velikih i dugotrajnih vrućina koje otežavaju uobičajene aktivnosti u poljoprivredi, barem pčelari ne moraju brinuti.
Da pčele dobro podnose vrućine, čak i one ekstremne ako su kratkotrajne i ne izazivaju dugotrajnu sušu, otkrio nam je Vedran Lesjak iz Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) te urednik časopisa "Hrvatska pčela".
Isto nam je potvrdio i Dražen Kocet, predsjednik HPS-a, te rekao kako pčelama vrućina s ovim sadašnjim temperaturama ne predstavlja problem.
"Veliki broj pčelara misli da kad je temperatura preko 33 do 35 stupnjeva Celzijevih, da nema paše. Međutim za pašu je dovoljan jedan dobar uvjet, a to je dovoljna vlaga", objašnjava član najstarije pčelarske udruge u Hrvatskoj PU "Pčela", Slavko Stojanović.
Najstarija pčelarska udruga u Hrvatskoj proslavila 145 godina
Visoka temperatura bez vlage utječe na lučenje nektara kod biljaka. Ako je ima dovoljno u tlu i zraku, biljke će ga lučiti i na preko 30 stupnjeva. To utječe na količinu, ali ne i na kvalitetu meda, potvrdio je Lesjak.
Budući da je vlaga bila visoka, pčele su izuzetno dobro radile, što je rezultiralo odličnim prinosima meda.
"Posljednjih nekoliko dana, mnogi pčelari s kojima smo bili u kontaktu izvijestili su o izvrsnom vrcanju i značajnim količinama meda od suncokreta", rekao je Stojanović.
Ipak, kod pčelarenja je vrlo bitna mikrolokacija, ne samo zbog visokih temperatura, nego i zbog drugih faktora poput strukture zemljišta i kretanja zračnih masa, istaknuo je Danijel Babić, također član PU "Pčela".
"Velike vrućine, iako idealne za kesten, suncokret i medljikovce, mogu značajno skratiti vrijeme cvatnje i dužinu medenja. No veći problem su vjetar, kiša i hladnoća," rekao je Kocet.
Zanimljivo je kako se uslijed visokih temperatura sporije širi varroa, nametnik medonosne pčele.
Kako kaže Kocet, nepobitno je dokazano da ju visoke temperature suzbijaju, nametnika koji pčelama napravi najviše štete, ali njima to ne predstavlja ozbiljniji problem.
"Pozitivna strana ovakvih vremenskih prilika je sporiji razvoj varroe, ali ona nikad ne prestaje biti prijetnja. Kada temperatura padne na oko 30 stupnjeva ili niže, počinje se intenzivnije razvijati. Zato je važno reagirati na vrijeme," potvrdio je Stojanović.
Lesjak preporučuje raditi s pčelama rano ujutro kada su temperature niže. "Kod vrućih dana one puno više izlaze po vodu, a po nektar prije podne i kasnije predvečer, pa im treba osigurati dovoljno higijenski ispravne vode", dodaje Lesjak.
One će se same najbolje rashladiti, mahanjem krilima neovisno o dobi dana. Pčelar ne treba bespotrebno i predugo držati otvorene košnice, naglasio je Lesjak.
"Kad su visoke temperature, ja ne otvaram košnicu", potvrdio je Stojanović, a Lesjak preporučio da se one mogu obojiti svijetlim bojama i smjestiti u poluhlad, ali i da ništa od toga nije presudno.
"Generalna strategija trebala bi biti da se drže na mjestima gdje nema direktnog sunca. Ne mora biti u šumi, ali negdje gdje su zaštićene", zaključio je Stojanović.
Zajednice pčela su ove godine na vrlo dobroj razini, zahvaljujući ranom cvjetanju biljnih kultura poput lipe i suncokreta, čija je vegetacija uranila dva tjedna.
"Ove godine, pčele su već u drugom mjesecu dosegnule razinu razvoja koja je u prethodnim godinama bila postignuta sredinom ili krajem trećeg", nadodaje Stojanović.
Pčelarska sezona u našim krajevima polako se primiče kraju, a većina paša je došla kraju. Sada se završavaju vrcanja, radi zdravstvena zaštita pčelinjih zajednica i kreću pripreme za zimovanje pčela, rekao je Lesjak.
"Vrućine su sastavni dio našega života i naših pčela već dugi niz godina, a kad slušamo povijesne temperature nije to ništa novoga", zaključio je Kocet.
Tagovi
Autor
Tajna privlačnosti napuštenog saća - zašto pčele vole stare prazne košnice?
Na istoku Hrvatske ne pamte ovakav pomor pčela - tretirao bob nedozvoljenim sredstvima?
Intervencijama unutar Strateškog plana ZPP-a pčelarima osigurano 3,8 milijuna eura godišnje
Pčelinji vosak: Koliko meda treba za njegovu proizvodnju?
Izišao je novi broj Jadranskog pčelara
Od meda do medovine i ruralnog turizma: Braća Ferbežar razvila i voćno piće melomel
Intervencijama unutar Strateškog plana ZPP-a pčelarima osigurano 3,8 milijuna eura godišnje
Na istoku Hrvatske ne pamte ovakav pomor pčela - tretirao bob nedozvoljenim sredstvima?
Damir Senjan
prije 11 sati
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 12 sati
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
