Najstarija pčelarska udruga u Hrvatskoj proslavila 145 godina

Najstarija pčelarska udruga u Hrvatskoj, treća u Europi i peta u svijetu, proslavila je svojih prvih 145 godina djelovanja. 

Današnja, jednostavno nazvana PU "Pčela" Osijek, osnovana je, naime, 3. ožujka 1879. pod nazivom "Slavonsko pčelarsko društvo". 

"Kroz povijest je naziv mijenjan šest puta zbog spleta društvenih okolnosti, promjena država", prisjetio se predsjednik Danijel Babić na obilježavanju vrijedne obljetnice u osječkom naselju Višnjevac, u sali "Park prinčeva". 

Tako je, s političkim mijenama, nosila ime od Centralno hrvatsko pčelarsko društvo u Osijeku, preko zadruge do pčelarskog društva "Pčela". 

Sramotne deklaracije na medu

Danas broji 130 članova koji se susreću s brojnim izazovima, prije svega klimatskih promjena jer nekoć bi veljača pa i ožujak značili snijeg do koljena. Ove subote na obljetnici temperatura je bila blizu 20, u plusu dakako. 

"Nema zime, ljeta su drugačija. Tehnologiju pčelarenja treba prilagoditi klimi, a mi ljudi volimo sve prilagođavati sebi. No, priroda ne da", navodi Babić dodajući da su pčele vani i sada prijete mogući mrazevi što će značiti i manje meda. 

"Slično je kad ugledate da je voćka procvala, a na kraju ju mraz obere. Pčela prati biljku, ona će preživjeti jer lakše se prilagodi nego čovjek, ali će biti manje meda", opisuje.

Slavonski pčelari apeliraju - vratite nam potpore po košnici

Ističe da uz promjene klime, pčelari i dalje imaju veliki problem sa stavljanjem raznoraznih "medova" na naše tržište koje unatoč brojnim akcijama nije regulirano. 

"Prije nekoliko dana na teglici pročitam med iz EU i država izvan EU s tim da pod "izvan EU" piše Mađarska i Ukrajina. Znači, čak ne znaju da je Mađarska država članica. Ne znam ni kako to nazvati, razbojnici, šverceri i to prolazi na polici na našem tržištu", ogorčen je prvi čovjek slavljeničke udruge.

Dan hrvatskih pčelara

Kada su u pitanju paše, kaže nam da, za razliku od lani, vidi da je posijano nešto više uljane repice kao prve pčelinje paše, ali još uvijek znatno manje nego je to bilo prije. No, kako se klima promijenila, upozorava da se posljednjih godina preklapa paša uljane repice i bagrema što stvara problem jer je teško dobiti fini sortni med. 

"Većinu stacionarnih pčelara prošle je godine izvukao suncokret", naglašava Babić koji se pčelarenjem bavi od 2011., nekako s odlaskom u mirovinu. 

Desetak godina s pčelama se bavi i dopredsjednik Udruge Mijo Vranješ koji sebe naziva "rekreativnim" pčelarom jer trenutno drži do 20 košnica, a sve kako bi, barem dok ne ode u mirovinu, stigao na vrijeme obaviti sve što ovi vrijedni kukci zahtijevaju.

Važno je istaknuti i da je Hrvatski pčelarski savez u Zagrebu s radom započeo 1967. godine, a na 110. obljetnicu ovog osječkog društva, 2. ožujka proglasio Danom hrvatskih pčelara.