Ponekad i najjači otrovi nisu nužno opasni za pčele ako se pravilno primjene, a za pčele su najopasniji insekticidi
Suvremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja. Primjena umjetnih gnojiva, navodnjavanje, uporaba pesticida te korištenje kukaca u oprašivanju čine skup nužnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak različitih usjeva, a da pčele oprašuju više od 70 % njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta, što bi negativno utjecalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu.
U Republici Hrvatskoj pčele su nezaobilazni oprašivači uljarica (uljane repice i suncokreta) te mnogih voćaka i poljoprivrednih nasada. Nesporno je utvrđeno da je veoma teško naći pčelinje zajednice koje samostalno, bez pomoći pčelara, žive u prirodnim staništima. Djelomice je uzrok tomu suvremena poljoprivredna proizvodnja, a ponajviše različite bolesti pčela.
U raspravama u svezi otrovnosti pesticida za pčele treba razlikovati osnovnu otrovnost od potencijalne opasnosti zbog trovanja. Ponekad i najjači otrovi nisu nužno opasni za pčele ako se pravilno primjene. Razumljivo da su za pčele koji ulaze u red kukaca najopasniji insekticidi, dok su fitocidi manje opasni, a fungicidi kao mogući uzročnici trovanja pčela nemaju važnost.
Pčele su najugroženije pri velikim akcijama primjene insekticida. Posebice se to odnosi na prskanje iz zrakoplova po šumama ili usjevima protiv biljnih nametnika ili pak prskanje prigradskih naselja protiv komaraca. No, ne smije se smetnuti s uma da čak i pojedinačna prskanja protiv štetnika nanose velike gubitke pčelarstvu.
Postojanjem smjernica za procjenu rizika povećati će sigurnost uporabe pčelinjih proizvoda i opstanak pčelinjih zajednica u prirodi kao jamca održavanje ekološke ravnoteže u biocenozi.
Potrebno je vidljivo označiti one proizvode koji su opasni za pčele, natpisom na ambalaži “Otrovno za pčele“. Prijevoz i čuvanje pesticida mora biti pravovaljano osiguran kako do njih ne bi mogle doći životinje, djeca i neupućeni ljudi. Organizacije koje poduzimaju široke akcije suzbijanja biljnih i drugih štetnika dužne su izvijestiti zdravstvenu i veterinarsku službu. Prije uporabe pesticida, ustanova je dužna putem javnog priopćavanja izvijestiti pčelare (Hrvatski pčelarski savez) tri dana prije početka akcije.
Treba izbjegavati primjenu pesticida tijekom cvatnje. Insekticidi na svojim deklaracijama sadrže upozoravajuće naputke u svezi primjene tijekom cvatnje. Obilazak čitavog posjeda, posebice rubnih dijelova prije primjene insekticida smatra se veoma važnim kako bi se utvrdilo da li se na okolnim korovima koji su u cvatu zadržavaju pčele. Ovdje je važno naglasiti da se obilazak posjeda mora obaviti u približno isto vrijeme dana kada će i, primjerice sutradan biti primijenjen insekticid.
Potrebno je rabiti pesticide s kratkim rezidualnim potencijalom i voditi brigu o obliku i veličini čestica rabljenog otrova. Insekticidi s kratkim rezidualnim potencijalom, od svega nekoliko sati, su najpoželjniji. Međutim, sredstva s produženim rezidualnim potencijalom na više od osam sati smatraju se opasnim za pčele. Svakako da su za pčele najopasniji insekticidi primijenjeni u obliku prašiva, pa tekućine i emulzije. Naprotiv, aerosol, tekućina raspršena u obliku magle primijenjena na pravilan način uzrokuju najmanje štete.
Bilo bi dobro obratiti pozornost u kojem smjeru se raznosi insekticid pri aplikaciji. U pravilu ne bi se smjelo koristiti insekticide ako puše vjetar većom brzinom od 15 km/h. Promjena mlaznice na prskalici ili smanjenje pritiska povećati će veličinu kapljica i smanjiti mogućnost rizika od raznošenja insekticida putem vjetra na okolne biljke u cvatu.
Prilagoditi program prskanja s vremenskom prognozom. Temperatura zraka ima snažan učinak na moguće otrovanje pčela. Ako je, primjerice temperatura zraka nakon primjene niska, rezidualna aktivnost insekticida se produžuje u usporedbi s normalnom temperaturom koja je odgovarajuća za primjenu. Međutim, i visoka temperatura ponekad može stvarati probleme, posebice već rano ujutro ili u sumrak kada pčele i dalje posjećuju biljke.
Primijeniti insekticide kada se pčele ne nalaze na ispaši. Uporaba pesticida s kratkom rezidualnom aktivnosti u večernjem periodu, pri odgovarajućoj temperaturi smanjuje rizik od trovanja pčela.
Održavati stalne kontakte s lokalnim pčelarskim udrugama i tražiti na uvid gdje su postavljeni pčelinjaci. Na vrijeme obavijestiti pčelare (Hrvatski pčelarski savez) o provođenju akcije kako bi pčelar poduzeo odgovarajuće mjere zaštite. Voditi računa o udaljenosti pčelinjaka od područja primjene insekticida. Većina pčelinjih aktivnosti odvija se u krugu od 1-3 km. Međutim, tijekom nestašice peluda i nektara aktivnost se povećava na 5-8 km zračne udaljenosti.
Foto: RGBStock.com
Tagovi
Autorica