Iskusni pčelar Davorin Krakar savjetuje o radovima u pčelinjaku početkom travnja

Proljetni radovi u košnicama trebaju započeti u ožujku, ali zbog kašnjenja vegetacije i niskih temperatura, ove godine većina pčelara obavljat će ih početkom travnja.

Prema riječima iskusnog požeškog pčelara Davorina Krakara, visoke temperature u siječnju dobro su došle društvima. "To je povuklo vegetaciju da krene i pčela je mogla doći do peluda. Zajednice su krenule u proljetni razvoj. Osobina sive pčele je brz proljetni razvoj, ali taj razvoj se ne može dogoditi ako nema dostatne količine hrane", rekao je Krakar. 

Kada je riječ o zimskim gubitcima pčela, naš sugovornik izrazio je zadovoljstvo jer oni nisu veliki, ali pčelari nisu zadovoljni dinamikom razvoja društava. "Gubitci do deset posto se smatraju gotovo normalnima, a mislim da je većina pčelara imala daleko manje ispod deset posto gubitaka. S dinamikom razvoja ovih dana nismo previše zadovoljni. Ožujak je bio vrlo ružan za pčelu. U ljepšim danima, kojih je bilo malo, pčela je imala svega dva ili tri sata da izađe iz košnice i nađe si vode i malo peludi", pojašnjava Krakar.  

Pratiti razvoj zajednice

Pčelari u proljeće svu pozornost posvećuju razvoju legla. Za radove na proširenju zajednica potrebno je pričekati dnevnu temperaturu od barem 18 Celzijevih stupnjeva. 

"Ako su uvjeti normalni, pčela se razvija geometrijskom progresijom. U tom slučaju će se morati raditi rotacije i pomalo dodavanje satnih osnova. Zatim slijedi odabir koje su zajednice proizvodne te njima posvetiti maksimalnu pažnju", ističe Krakar. 

Kada vremenske prilike to dopuste, u košnici je potrebno poduzeti određene mjere ako je zajednica prejaka. "Ako su pčele napunile svih deset "ulica", tada je hitno treba razvući i dodati joj još jedan nastavak", dodao je Krakar. 

Oslabljena legla pak, ako nemaju vlastite zalihe hrane, potrebno je prihranjivati.

"Bilo bi dobro dati šećerno-mednu pogaču, ali još ne dodavati tekuću hranu jer su noći hladne. Taj sirup koji pčela unese na saće u tom slučaju ne uspije preraditi u stabilan oblik - med i može se ukiseliti. Kad bude toplije eventualno, onda se može te slabije zajednice pomoći s poticajnom prihranom po dva decilitra šećernog sirupa svaki drugi dan. Nije potrebno "kemijati" ništa drugo nego davati joj šećer kao energent", objašnjava Krakar. 

Kvaliteta domaćeg pčelinjeg proizvoda je neupitna

Kada je riječ o hrvatskom tržištu, već dugo je poznato da domaćim pčelarima najviše problema u poslovanju stvara uvoz nekvalitetnog i jeftinog meda, a prema riječima našeg sugovornika, kvaliteta domaćeg pčelinjeg proizvoda je neupitna.

"Mi imamo odličan med, ali nitko ga ne reklamira. Moja je preporuka: Odaberite si svog pčelara."