Pretraga tekstova
Prema Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2025. kod nas se pčelarenjem bavi 9.036 pčelara sa 446.372 košnica.
![]()
Pčelarstvo u Hrvatskoj predstavlja tradicionalnu poljoprivrednu granu koja se ne prepoznaje samo po proizvodnji pčelinjih proizvoda već i kroz oprašivačku djelatnost pčela koja višestruko premašuje vrijednost same pčelarske proizvodnje, ističu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Odnosno, kažu, prepoznaju ulogu pčela u očuvanju bioraznolikosti, sigurnosti opskrbe hranom i održivom razvoju ruralnih područja te se stoga podupire sektor nizom aktivnosti.
Prema Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2025. kod nas se pčelarenjem bavi 9.036 pčelara sa 446.372 košnica.
"Intervencijama u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. pčelarima je osigurano 3.826.579,99 EUR godišnje što je gotovo 60 % više u odnosu na prethodno razdoblje", napominju iz Ministarstva.
Strateškim planom za pčele je predviđena intervencija 55 odnosno čak osam mjera koje su uzgajivačima na raspolaganju.
To su 55.1.a.01. Savjetodavne usluge, tehnička pomoć, obuka, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije; 55.1.b.01. Ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu: Nabava novih pomagala, pribora i opreme; 55.1.b.02. Ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu: Suzbijanje nametnika i bolesti u košnicama, naročito varooze; 55.1.b.03. Ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu: Racionalizacija selećeg pčelarstva; 55.1.c.01. Podrška laboratorijima za analizu pčelarskih proizvoda, gubitaka pčela ili pada produktivnosti i tvari potencijalno toksičnih za pčele; 55.1.d.01. Očuvanje ili povećanje postojećeg broja košnica, uključujući uzgoj pčela; 55.1.e.01. Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu istraživačkih programa u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda; 55.1.f.01. Promocija, komunikacija i marketing, uključujući aktivnosti praćenja tržišta i aktivnosti usmjerene posebno na podizanje svijesti potrošača o kvaliteti pčelarskih proizvoda.
Na Šolti proslavljeno 150 godina organiziranog pčelarstva i 1. BeeWell fest
Hrvatska navode dalje, ima 51 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji naziv je registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet u koje ubrajamo Slavonski med ZOI, Zagorski bagremov med ZOI, Goranski medun ZOI, Istarski med / Istrski med ZOI i Dalmatinski med ZOI, a u postupku zaštite na europskoj razini još su dva meda Banski kestenov med ZOI i Med Hrvatskog primorja ZOI.
Uz europski sustav kvalitete, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uspostavilo je i nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Dokazana kvaliteta“ u cilju isticanja više kvalitete hrvatskih proizvoda i postizanja još veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu te je 6. listopada 2023. godine priznalo istu za med.
Zahtjev za priznavanje podnio je Hrvatski pčelarski savez, a u sustavu trenutno sudjeluje 20 certificiranih pčelara čiji je popis dostupan na mrežnim stranicama ministarstva.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
![]()
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Partner
Zeleni ZPP, zeleni Život
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.