Hrvatski pčelarski savez proslavio 70 godina djelovanja

Klimatske promjene, bolesti, nametnici, nekontrolirano korištenje pesticida, nestanak pašnjaka, patvorine meda, brojni su problemi s kojima se bore pčelari danas, unatoč svoj tehnologiji i napretku, kao da su puno veći nego prije 70. godina kad se osnovao Hrvatski savez pčelara. Veliku obljetnicu proslavili su u sklopu sajma CroAGRO i pritom dodijelili nagrade i priznanja svima koji se s njima bore protiv spomenutih izazova.

"Procjenjuje se da tijekom godine hrvatsko pčelarstvo proizvede između 8 i 12 tisuća tona meda, dvadeset do trideset vrsta medova, čime se što se tiče raznolikosti ne može baš svatko pohvaliti. Imamo resurse za veće dosege, ali za to treba stvoriti bolje uvjete", istaknuo je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Izazovi modernog pčelarstva

Savez okuplja 154 udruge članice i više od 6.300 pčelara čija je korist za društvo, čulo se s pozornice, nemjerljiva.

"Bez pčela nema oprašivanje, bez oprašivanja nema proizvodnje hrane, bez hrane nitko od nas ne može živjeti i kad to tako pojednostavimo jasno vam je zašto mi kao Odbor u Hrvatskom pčelarskom savezu vidimo partnera", rekla je u svom govoru Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu kojoj je Savez dodijelio i priznanje za neumoran rad na pitanjima pčelarstva.

Na svečanosti je predstavljen i kratki film u kojem su spomenuti značajniji uspjesi HPS-a posljednjih godina od kojih je istaknuto uvođenje registra pčelara i košnica. Uvedena je i nova oznaka "Dokazana kvaliteta" čime se olakšalo pčelarima da kupcima dokažu svoju izvrsnost i izdvoje se od meda upitne kvalitete i porijekla te da jednostavnije ostvaruju potpore.

"Sve je više paša koje postaju invazivne vrste, tu je i sječa medonosnog drveća, zamjena pašnjaka turističkim objektima, klimatske promjene, ali možemo se ipak pohvaliti da ova pčelarska godina nije započela trovanjem pčela", spomenuo je Kocet neke od izazova modernog pčelarstva danas.

Sektorski natječaj i za pčelare

Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede spomenuo je kako u sljedećim mjesecima očekuje i rješavanje pitanja nagrada za pčelare radi njihove važnosti u oprašivanju te naglasio: "Ministar je najavio i sektorske natječaje u koje ćemo svakako pokušati staviti i pčelarstvo kako bi pčelari mogli investirati dalje u prerađivačke skladišne kapacitete, a pokušat ćemo pronaći i rješenje za seleće pčelarstvo koje je sve zahtjevnije i traži dodatne investicije“.

Dražen Kocet: Cilj nam je osigurati 10 eura potpore po košnici za svakog pčelara

Pred Savezom je i ulazak u Europski savez pčelara čime će ova grana dobiti dodatnu važnost u očuvanju bioraznolikosti, očuvanja okoliša i proizvodnje hrane. Iako u gradu Zagrebu djeluje samo sedam posto pčelarske zajednice, Ana Pavičić Kaselj iz Gradskog poglavarstva, naglasila je kako se Zagreb želi pridružiti susjednim gradovima poput Ljubljane i Beča u provođenju projekta urbanog pčelarstva.

"Za to nam je važna i potpora Ministarstva i donošenje propisa koji će to omogućiti", rekla je Kaselj.  

Svečanost je završila dodjelom brojnih nagrada i priznanja članovima, akademskoj zajednici i brojnim dugogodišnjim pomagačima pčelara. Održala se ujedno i na Dan Svetog Ambrozija, zaštitnika pčelara čijim se riječima – budite vrijedni kao pčele i složni kao roj, Savez namjerava voditi i dalje.