Europa očekuje najgore prinose meda u povijesti - pčelare i voćare spašava šećer?

Francuski pčelari očekuju najgore prinose meda u posljednjih nekoliko desetljeća jer je, kako piše reuters, neuobičajeno hladno i vlažno vrijeme zbog klimatskih promjena spriječilo pčele da ga proizvedu.

Tamošnja udruga pčelara UNAF priopćila je da na temelju informacija dobivenih od regionalnih udruga očekuje da će prinos za ovu godinu biti između 7.000 i 9.000 tona, odnosno oko trećine prikupljene količine u 2020. godini.

"Ovo će biti najlošiji prinosi u povijesti naše organizacije. Najgori u najmanje zadnjih 50 godina", napomenuo je predsjednik UNAF-a, Christian Pons. Osvrnuo se i na to da pčelari diljem Europe imaju slične probleme zbog lošeg vremena i klimatskih promjena koje će imati trajni utjecaj na proizvodnju.

Od svih vrsta, najbolje prošao med od lavande

Iz ove su udruge poručili da će ova godina biti katastrofalna za med jer su na području Francuske uvjeti bili vrlo teški za pčele u proljeće i ljeto, s dugim razdobljima mraza, hladnoće, kiše i sjevernog vjetra.

"Klimatske promjene s kojima se suočavamo već više od 15 godina, sada zaista uzimaju danak", poručili su iz UNAF-a dodavši da sezone cvatnje postaju sve ranije i kraće. Naime, u mnogim predjelima te zemlje sezona ispaše završava već nakon srpnja, a prije je trajala nekoliko tjedana duže. 

Zbog kasnog mraza i kiše ove godine praktički neće biti bagremovog meda, drugu godinu zaredom, dok je proizvodnja onoga od ružmarina, majčine dušice i vrijeska, kao i onog od kestena i suncokreta, bila jako slaba. Berba šumskog, planinskog i borovog također je razočaravajuća jer je sezona cvatnje bila prekratka, a samo onaj od lavande na mediteranskom jugoistoku zemlje dao je dobar urod, priopćio je UNAF.

Ova organizacija procjenjuje da Francuska troši oko 40.000 tona meda godišnje i uvozi više od 30.000 tona, dok će obujam izvoza ove godine biti vrlo nizak. "Malo po malo, klimatske promjene štete našem poslovanju. Ovim tempom bit će sve manje domaćeg", zaključio je Pons.

U Sloveniji prihrana šećerom

I pčelari iz susjedne Slovenije žale se na klimatske promjene. Naime, ova je zemlja dom najvećeg broja ovih oprašivača po glavi stanovnika u Europi, s njih više od 11.000 na populaciji od samo dva milijuna. 

Med je ondje dio nacionalnog identiteta, no ekstremno loše proljetno vrijeme nanijelo je neviđenu štetu voćkama i kolonijama koje su proizvele samo 10 posto od uobičajene količine, piše politico.eu.

"Bila je to jedna od najgorih godina", rekao je Aleša Mižigoj, izvršni direktor Medex-a opisavši situaciju depresivnom budući da tvrtka planira uvesti više meda iz drugih zemalja nego inače.

Peter Kozmus iz Slovenskog saveza pčelara kaže da je godina jako loša i da gotovo 80 posto njih nije imalo nikakve prinose. To je također utjecalo i na oprašivanje usjeva.

"Pčele su u Sloveniji važne za sve", napomenula je poljoprivrednica Mari Erjavec u čijem se voćnjaku jabuka od dva hektara oslanjaju na pčele iz košnica lokalnih pčelara. Dodala je da joj vrijeme ove godine nije ostavilo niti jedan plod.

Naime, u travnju su temperature u toj zemlji dosegle povijesno najniže razine dok su intenzivni pljuskovi u svibnju iscrpili izvore nektara, prisiljavajući pčelare da svaku koloniju umjetno održavaju na životu s 10 kilograma šećera.

Strojno oprašivanje kao alternativa pčelama: Kako izgleda?

U Italiji je situacija slična. "Uzgajivači su povećali broj košnica kako bi preživjeli", kazao je Diego Pagani, predsjednik talijanske pčelarske zadruge CONAPI, na obilježavanju Tjedna oprašivača u Europskoj uniji.

I dok se europske pčele i pčelari bore za egzistenciju, oni na istoku, točnije u Kini već oprašuju voćnjake ručno.