• Ishrana pčela
  • 28.12.2018. 15:00

Dodavanje pogača zimi ugrožava pčele

Na dugovječnost pčela utječe količina i kvaliteta hrane u periodu ličinke iz koje se razvijaju zimske pčele.

Foto: MaxPixel
  • 1.230
  • 214
  • 0

Kada matica položi jaje, iz njega se može izleći jedinka, koja može biti ljetna radilica i živjeti kratko (oko šest tjedana), zimska radilica koja živi nekoliko mjeseci ili matica, koja živi nekoliko godina. Razlika između njih je vidljiva golim okom, a zasluga pripada hrani, odnosno matičnoj mliječi, kao i veličini stanice u kojoj se jedinka razvija.

Ipak, istraživači su ogledima pokušali utvrditi razliku između radilica koje dugo i kratko žive. Tako su određeni broj pčela iste starosti zatvorili u mrežice, u kojima su živjele pri različitim temperaturama, pa je tako otkriveno da temperatura utječe na dužinu života pčela. Pčela najduže živi pri temperaturi od oko 16°C, a najkraće na temperaturi većoj od 36°C. Potom je utvrđeno i da vlažnost, kao i količina hrane različite kvalitete također imaju utjecaj. 

Na dugovječnost pčela utječe količina i kvaliteta hrane

Međutim, i dalje nije bilo konkretnog odgovora, pa se krenulo od početka. U termostat sa određenom, istom temperaturom, vlažnošću i količinom hrane zatvorena je stotina pčela izleženih početkom svibnja, zatim stotina izležena početkom lipnja, i u treći one izležene početkom rujna, pa je praćena njihova dužina života. Pčele izležene početkom svibnja i lipnja živjele su oko 600 sati, dok su pčele izležene početkom rujna živjele preko 1.000 sati. Ovaj ogled je ponavljan na stotine puta i uvijek je dobiven isti rezultat, navodi bivši predsjednik SPOS-a Miljko Šljivić.

"Odgovor na pitanje čime se objašnjava i što uvjetuje veću dugovječnost pčela, dali su anatomi, koji su utvrdili da još kod novorođenih ljetnih i zimskih pčela neki unutrašnji organi i tkiva tijela nisu istovjetni. Masno tkivo, na primjer, i žlijezde za hranjenje, odnosno hipofaringealne žlijezde (koje proizvode matičnu mliječ), razvijeni su mnogo bolje kod zimskih, dugovječnih pčela. To su dopunili fiziolozi koji su dokazali da je razvitak masnog tkiva i žlijezda za hranjenje kod pčela uvjetovano količinom bjelančevinaste hrane, tj. koncentracijom peludi u hrani ličinke".

Dodaje da je danas dokazano da na dugovječnost pčela utječe količina i kvaliteta hrane (med i naročito pelud) u periodu ličinke iz koje se razvijaju zimske pčele. Na kvalitetnu ishranu utječe odnos broja hraniteljica i broj ličinki koje se hrane, kao i, naravno, izobilje kvalitetne hrane. Dugovječne pčele su bolje ako je broj hraniteljica u vrijeme ishrane ličinki veći, a broj hranjenih ličinka manji.

Koja je uloga masnog tkiva?

Masno tkivo se tokom ljeta troši na njegovanje ljetnih pčela, a u zimskom periodu, na zimskim pčelama, ima zadatak, zajedno sa žlijezdama za ishranu, odnjegovati prvo novo leglo. Ono se sastoji iz dvije vrste funkcionalno različitih stanica:

  • adipociti - rezervoari glikogena i masti, neophodnih za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima života;
  • enociti - rezervoari, u koje se odlažu nepotrebni štetni produkti metabolizma.

"Zimske pčele imaju četiri puta više masnog tkiva i četiri puta duže žive. Pored masnog tkiva, i žlijezde za hranjenje kod pčela je vrlo bitno očuvati što je moguće duže, jer od njih ovisi odgajanje novog legla poslije perioda zimovanja. Znači, u radu s pčelama treba izbjegavati sve radnje koje na bilo koji način utječu loše na ova dva najvažnija organa dugovječnih pčela. Od dužine života zimskih pčela ovisi hoće li svoje masno tkivo potrošiti u njegovanju legla u siječnju, veljači, ožujku ili čak travnju. Jasno je da će pčelari veće koristi imati da više pčela odneguju u ožujku i travnju, nego u siječnju i veljači", objašnjava Šljivić.

Kako izgleda dobra zimska zaliha za pčele?

Dodavanje pogača u zimskom periodu ugrožava pčele

Dodaje da stupanj razvitka masnog tkiva, kao i žlijezda u jesen, definira fiziološko stanje pčela, na osnovu koga se može suditi o pripremljenosti pčela za zimu i prognozirati kako će proći.  Ukoliko pčele manje sudjeluju u ishrani legla s jeseni, utoliko one duže žive.

"Znači, dodavanje pogača u zimskom periodu izaziva podizanje temperature u klupku, uznemiravanje pčela (povećava potrošnju hrane i nagomilavanje nesvarenih tvari u zadnjem crijevu), kao i to da pčele moraju aktivirati žlijezde za lučenje invertaze u periodu kada trebaju mirovati. Također, bitno utječe na pojavu legla ili na njegovo povećanje u periodu, kada ga ne bi trebalo biti i kada se znatno troše zimske pčele, odnosno njihovo masno tkivo i žlijezde za ishranu, i tako skraćuje njihova dužina života", naglašava Miljko Šljivić.

Kada počinje priprema za pašu?

Kada se govori o datumu početka priprema pčela za pašu, ona se mora poznavati i imati očekivani datum njenog početka. Stručnjaci kažu da je to 51 dan. To se odnosi i na pašu s veoma malim dnevnim unosima.

"Ako paša daje do kilogram unosa dnevno, pčele izletnice preradu nektara izvrše same, jer luče invertazu u dovoljnoj mjeri da prerade sakupljenih 7,1 mg nektara za 20 minuta. Ako je paša jača, onda se na preradi nektara sve više angažiraju mlade kućne pčele i njihov značaj je izuzetno važan za bagremovu i suncokretovu pašu", kaže Šljivić.

Dodaje da za bagremovu pašu, koja počinje početkom svibnja, nikako ne treba početi sa stimulacijom razvoja još u veljači. Najbolje je da to bude najranije u prvoj polovini ožujka, a u planinskim predjelima krajem ožujka ili početkom travnja. Tek tada se, u periodu poticajnog prihranjivanja, daju pogače, odnosno šećerno-medno tijesto.


Tagovi

Pčele Ishrana pčela Pogača Ljetna radilica Zimska radilica Matica Dugovječnost pčela Masno tkivo Priprema za pašu


Autorica

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi