Dalibor Reš je počeo s 1 košnicom zbog kćeri, a do danas educirao 70 pčelara

Pčelar Dalibor Reš desetljećima živi u Kastvu i dobro je poznat u svojoj zajednici po velikom angažmanu koji cijeli život ulaže u njenu dobrobit. Za svoj trud je tijekom života dobio brojna priznanja, a sada mu je stigla i godišnja pčelarska nagrada Primorsko-goranske županije "Đuka Petrić" za 2025. godinu, podsjetnik na vrijednosti koje predstavlja pčelarstvo: predanost, strpljenje, poštovanje prirode i spremnost na dijeljenje znanja.

S pčelarenjem je krenuo prije pola stoljeća kada mu se jako razboljela kćer. "Tražeći rješenje, uvidio sam da za tu dijagnozu nema klasičnog lijeka pa sam pokušao preko pčela”, ispričao nam je, dodajući kako je krenuo s jednom poklonjenom košnicom. Dan-danas misli da je svojoj kćeri učinio dobro. Uvjeren je, naime, kako pčelinji proizvodi pomažu u izlječenju brojnih bolesti.

Educirao oko 70 pčelara

Bio je samouk, nastavlja, pročitao je 7-8 knjiga o pčelarenju i hrabro krenuo u nove izazove, kako je znao i umio. Danas ima tek dvije košnice, međutim planira ove godine nabaviti oko pet novih. Volio bi ukupno imati 7 do 10 zajednica jer osjeća da u ovim godinama sa svojom fizičkom kondicijom s tim brojem može biti uspješan.

Imao je 20-ak zajednica, ali ih je podijelio sinovima te obojica danas pčelare. Kada je on na poklon dobio prvu košnicu, a koja je stigla iz Bribira, jedini uvjet je bio da nekome prenese svoja znanja. Reš je službeno educirao oko 70 pčelara, ponosno ističe, jer to ”nije mala stvar obzirom da diploma ulazi i u radnu knjižicu”.

Osim toga je održao više od 10 škola u prirodi - tako je i svoje sinove naučio tome poslu. "Zainteresirali su se i danas su samostalni, ali ja ću im uvijek biti na raspolaganju ako zatreba”, kaže. Otkriva kako je kroz život najčešće imao oko 20 zajednica, do najviše 46, a ”višak” je uglavnom dijelio.

Tihi čuvari prirode

Svečanu sjednicu Udruženja pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije (UPU PGŽ), devetu po redu, otvorio je njen predsjednik, Nedjeljko Mrakovčić. Kako je naveo, godišnja pčelarska nagrada Đuka Petrić je ”priznanje za godine rada, ali i poticaj da se nastavi putem kojim su išli najbolji među nama”.

Pčelarstvo nije samo proizvodnja meda, rekao je, ono je čuvanje prirodne ravnoteže, briga za oprašivače i doprinos zdravlju našeg okoliša. "Pčelari su tihi čuvari prirode - ljudi koji svojim svakodnevnim radom, često daleko od očiju javnosti, pridonose dobrobiti cijele zajednice”, poručio je predsjednik UPU PGŽ.

Ovogodišnji laureat je predsjednik Udruge pčelara Grada Kastva koju vodi od osnivanja 2017. "Iako ističe da je samo pčelar hobist, Dalibor Reš je puno više od toga”, poručio je Mrakovčić.

To je čovjek koji nesebično širi ljubav i znanje prema medu i šahu, rekao je, te kroz školu stvara nove generacije pčelara i uspješnih kastavskih šahista.

Reš je godinama strastveno radio na promociji pčelarstva među djecom i mladima. Zaslužan je i da se na području Kastva uglavnom sade medonosna stabla, posebno lovor-višnja i lipa. Sudjelovao je u organizaciji i provedbi mnogih manifestacija i susreta u ”gradu na brege”, čulo se na svečanoj sjednici.

Verificirani obrazovni program

Vrijedi istaknuti kako su edukacijom i osposobljavanjem za zvanje Pčelar polaznicima dana osnovna znanja i vještina iz ovog područja. Programom su obuhvaćene biologija, anatomija i fiziologija ovih kukaca, medonosno, peludno i ljekovito-medonosno bilje, osnove ekološke proizvodnje, tehnologija, bolesti pčela, veterinarsko-medicinski pripravci i liječenje, osnove ekonomike i marketinga u pčelarstvu.

Program je verificiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Polaznicima koji uspješno završe osposobljavanje, odnosno polože završni ispit te s uspjehom obave praktični dio nastave, dodjeljuje se Uvjerenje o osposobljenosti. Stečeno zvanje može se upisati u radnu knjižicu odnosno u odgovarajući registar koji vodi nadležno Ministarstvo.

"Neka nas sve zajedno ova svečanost podsjeti koliko je važno čuvati pčele, prirodu i tradiciju koju smo naslijedili, ali i koju trebamo prenijeti budućim generacijama”, poručio je Mrakovčić.

"Ova nagrada mi je posebno draga jer je dio Grada Kastva koji je uvijek pomagao i podržavao Udrugu pčelara u njenom razvoju. Krenuli smo skromno, a danas na karti Hrvatske nismo beznačajni, pa čak niti na karti Europe", ponosno će Reš.

Utjecaj na zajednicu

Na događaj je pristigao i gradonačelnik Kastva, Matej Mostarac, koji ističe kako je laureat poznata osoba u gradu, ”Drago lice, zato je i od Grada već dobio nagradu za svoj rad i angažman u zajednici”, ističući kako je ovo još korak više. Reš je jedan od ljudi koji nisu odlučili zadržati se unutar svoja četiri zida, nego se aktivno uključuju u rad zajednice. I njegov je utjecaj velik.

Održane su brojne radionice, obrazovani mnogi pčelari - učinjeno je mnogo u smislu promjene razmišljanja u Gradu, rekao je, jer je Udruga upozorila koje bilje i na koji način saditi - kako uređivati zelene površine da bi se postigao dodatni efekt na pčele.

"Dalibor Reš ima specifičan šarm i upornost koji su magnetični. Ako dođe jednom i iz određenog razloga ne naiđe na sluh - ili zbog manjka vremena, ili nekog drugog razloga - doći će nam drugi puta, ako treba i treći. Njegova zamisao će se sigurno realizirati, ali iz razloga što je dobra, ne za osobnu korist, već u korist zajednice”, kazao je Mostarac.

Reš smatra kako je najveća vrijednost njegovog djelovanja broj ljudi koje je educirao. "Nagrada je došla kao produkt tog rada. Prenio sam svoja znanja i omogućio drugima da rade s pčelama, to mi je bio cilj”, govori. Uvjeren je kako se od pčela može živjeti i volio bi kada bi ljudi ostajali u Hrvatskoj i pčelarili umjesto što odlaze u inozemstvo.

„Pčelari si nisu konkurencija, jedan ne ugrožava drugog, meda uvijek ima dovoljno i svi možemo od pčela lijepo živjeti”, poručuje.

Važnost očuvanja pčela

Reš bi bio najsretniji kada bi se uspjelo regulirati urbano pčelarstvo na način da bi svatko mogao imati nekoliko košnica usred grada, primjerice na svom balkonu.

"Nekada je najvažniji pčelinji proizvod bio vosak jer nije bilo struje pa su ljudima trebale svijeće, danas su važniji drugi, prije svega med. Sutra će to možda biti propolis, prekosutra matična mliječ, tko zna”, kaže uvjeravajući nas da sve što pčela proizvede čini dobro ljudskom zdravlju.

Naglašava kako je ipak njihova najvažnija uloga oprašivanje jer ”tamo gdje njih ima, urod bude i 50 posto veći”. Tragedija je što se usjevi previše tretiraju kemijom pa ovi važni kukci masovno ugibaju. „Riječ je o milionima”, zabrinuto negoduje zbog nebrige o stradavanju oprašivača.

"Bitno je konstantno educirati ljude o važnosti pčela i naučiti ih da pčelare jer ćemo tako imati više plodova i zdravije se hraniti. Bez njih nam nema budućnosti”, uvjeren je. Priča nam i kako ima fotografiju s livadom punom maslačka koju je davno slikao u Kastvu. Danas nema više takvih livada, ni ovdje, ni na Veprincu ponad Opatije odakle također posjeduje jednu takvu fotografiju.

Oprašivanje - najvažnija funkcija pčela

"Treba njegovati pčelu i boriti se za eko proizvodnju da ona opstane - da bi naša djeca i njihova u budućnosti imala što jesti. Eto što se događa, Amerikanci su napravili umjetnu koja oprašuje nasade, došli smo do toga da roboti oprašuju biljke”, kaže. Iako je oprašivanje najvažnija funkcija pčele, ljudi od toga ne vide direktnu korist, dok je s medom drugačije.

Njegova poruka nama ostalima je da nabavimo jednu-dvije košnice, stavimo je/ih na balkon ili u vrt, i proizvodimo vlastiti med. Na ovaj način neće biti dvojbe kao prilikom kupnje jer nikada ne znamo što nas čeka u teglici – sve je više pčelinjih proizvoda sumnjivog porijekla.

Vlastitom proizvodnjom mogli bi riješiti i problem patvorina jer na taj način neće postojati potreba za kupnjom meda. I kod nas se patvori, upozorava, nije riječ samo o kineskom medu koji se prodaje u velikim centrima.

Sadnja medonosnog bilja

"Postoje ljudi koji stvarno čitav život svojim angažmanom dodaju vrijednost zajednici, Dalibor Reš je jedan od takvih. Ovoga puta je životna epizoda vezana uz pčelarstvo”, rekao je Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, koji je također prisustvovao sjednici. Dodao je i kako je svih ovih godina cijela Rešova obitelj kroz razne udruge aktivna u društvu.

Evo zašto saditi autohtone biljne vrste: Ljepši vrt, manje posla i velika pomoć prirodi

"To je čovjek koji živi zajednicu i ne čudi što po tko zna koji puta dobiva priznanje za svoj rad - takve primjere treba isticati. Vrlo inteligentno locira važne probleme i stalno podsjeća na bitne stvari, to je ta njegova priča”, nastavlja župan Lukanović, inače bivši gradonačelnik Kastva, referirajući se na Rešove prijedloge o sadnji medonosnog bilja.

"Prije nisam o tome razmišljao, ali to je toliko logično da smo u Kastvu njegove ideje odmah prihvatili i nastavili dalje širiti tu praksu među drugim općinama i gradovima”, obrazlaže dodajući kako ovogodišnji laureat ”uvijek potencira ono važno, jednostavno pronalazi načine kako ostvariti važne stvari i zato je za društvo izuzetno koristan”.

Radi i na knjizi o pčelarenju

Reš pak ističe kako je sve što je napravio, uspio uz pomoć prve kastavske gradonačelnice Sonje Brozović Cuculić, aktualnog zamjenika gradonačelnika Deana Jurčića, bivšeg gradonačelnika Ivice Lukanovića i današnjeg prvog čovjeka Grada, Mateja Mostarca.

"Grad Kastav je jedan fenomen za sebe u kojem, kako ja to vidim, svi uspijevaju - i uz manja sredstva od mnogih drugih lokalnih samouprava. Vezano za ovu nagradu, drago mi je što sam je dobio bez obzira što ih imam već mnogo, a posebno me veseli da je nagrada od mog pokojnog prijatelja Petrića. Šteta što je otišao jer je još puno toga mogao prenijeti”, kaže Reš koji je danas među starijim pčelarima, no i dalje se trudi prenositi znanje mladima.

Otkrio je i da piše knjigu o tome, ”potpuno drugačiju od onih koje sam do sada čitao”. Drugačiji je pristup, ističe, a njena svrha je osposobiti mlade kako bi mogli krenuti u ovaj sektor. ”Moram je završiti”, rekao je Dalibor Reš razolutno, iako nekako više za sebe što je djelovalo kao poticaj, čvrsta odluka koju je važno izreći glasno, odluka koja je bitna za budućnost pčelarstva.