Croatian honey - hrvatski parfem od meda!

Desetak hrvatskih pčelara iz svih dijelova zemlje ovih je dana boravilo u Bruxellesu i sudjelovalo na 6. Europskom tjednu pčela i oprašivanja. Osim što su međusobno mogli razmijeniti iskustva s pčelarima iz ostalih država EU, sudjelovali su na konferenciji, forumima i radionicama koje je organizirala radna grupa za pčelarstvo i zdravlje pčela, a koja djeluje u sklopu Intergrupe Europskog parlamenta za klimatske promjene, biološku raznolikost i održivi razvoj, čija je članica i naša eurozastupnica Marijana Petir. Upravo na njezin poziv i ove su godine hrvatski pčelari bili dio te, za pčelarstvo, jedne od najvažnijih EU manifestacija.

Klimatske promjene uvelike utječu na smanjenje meda

Tajnica Hrvatskoga pčelarskoga saveza Ankica Dušević u svom se izlaganju osvrnula na problem klimatskih promjena i njihov utjecaj na pčele, jer će se prema procjenama Međunarodnog odbora za klimatske promjene, prosječne globalne temperature tijekom ovoga stoljeća povećati između 1,1 i 6,4 stupnjeva. Također je naglasila važnost edukacije pčelara i prilagadbe tehnologijama pčelarenja.

"Prema istraživanju Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, čak 67% prinosa meda u košnici dobiva se u proljeće, a ostatak tijekom ljeta, no sve češće dolazi do njegova izostanka zbog vrlo visokih temperatura i nedostatka oborina“", kazala je tajnica Dušević.

Europska komisija obećala potpore za pčelinje zajednice

Predsjedajući Forumom poljoprivrednika i pčelara, u suorganizaciji najvećeg europskog udruženja poljoprivrednika Copa-Cogeca, Petir je, pak, kazala kako pčelari upozoravaju na smanjenje broja pčelinjih zajednica, pad proizvodnje meda u EU te na povećanje količina onog uvoznog.

"EU je drugi najveći izvoznik, ali i drugi najveći uvoznik meda. Situacija je alarmantna, jer sam u razmjeni stajališta sa stručnjacima dobila informaciju da nam u Europi nedostaje čak 13 milijuna pčelinjih zajednica. Od Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta tražila sam uvođenje europskih potpora za pčelinje zajednice, a zbog oprašivanja i njihovog doprinosa očuvanju bioraznolikosti, što je Europska komisija obećala prihvatiti.

Trećina meda na policama EU trgovina je sumnjive kakvoće

Ne smijemo zaboraviti niti potrebe pčelara, pa sam prošle godine, zajedno s još deset kolega eurozastupnika iz redova Europskih pučana, od Europske komisije zatražila uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda kako bi se prijevarama s medom, kojima već dugo svjedočimo, stalo na kraj", kazala je Petir te dodala kako je istraživanje Europske komisije pokazalo je da je 1/3 od ukupne količine meda koji dolazi na EU tržište krivotvorena i da kvaliteta ne odgovara deklaracijama na proizvodima, zbog čega treba hitno poduzeti konkretne mjere, kako bi se vratilo povjerenje potrošača u med kao jedan od najzdravijih proizvoda.

Naši pčelari iznenadili novim proizvodom - parfemom od meda

Hrvatski su pčelari i ove godine u Bruxellesu izložili svoje kvalitetne medove i druge pčelinje proizvode, a posebnu pozornost nazočnih privukao je prvi hrvatski parfem od meda, autora Dejana Levačića iz Čakovca. Gotovo nitko od nazočnih nije propustio priliku osjetiti miris parfema "Croatian Honey" i većina se složila da je odličan te da "miriše na kesten". I nisu pogrešili, jer upravo kestenov med proizveden u Hrvatskoj, glavna je nota parfema.

"Svojim toplim, slatkim notama parfem daje posebnu vedrinu, osjećaj topline i zadovoljstva u hladnim jesenskim i zimskim danima te je stoga namijenjen za uporabu od rujna do travnja. Korištenjem latica cvijeća, lišća biljaka, korijenja i esencija naših autohtonih biljaka cilj mi je bio dočarati parfemsku bajku na nekonvencionalan način", kazao je Levačić.

Globalno uništavanje prirode smanjuje proizvodnju meda u cijeloj EU

Na 6. Europskom tjednu pčela i oprašivanja, kojeg je organiziralo šest eurozastupnika iz isto toliko država EU, među kojima i hrvatska zastupnica Marijana Petir, zaključeno je kako se broj pčelinjih zajednica smanjuje u cijelome svijetu, a posebno na području Europske unije, te da za njih postoji sve manje pogodnih staništa. Uz već nevedene klimatske promjene, uzroci toga su invazivni štetnici i patogeni, uporaba pesticida, uništavanja staništa, u prvom redu gubitak travnjaka i drugih izvora hranjivih tvari kao i nedostatak genetske raznolikosti pčela koja bi pridonijela otpornosti na bolesti.

Godišnja ekonomska vrijednost proizvodnje hrane iz životinjskih peludnih kultura u EU procijenjena je na 22 milijarde eura i stoga taj doprinos pčela treba vrednovati i štititi pčelinje zajednice, čulo se na susretu pčelara u Bruxellesu.

Foto: Ured Marijane Petir