Pretraga tekstova
Danas je, više nego ikada važno govoriti o ugroženosti oprašivača klimatskim promjenama i neodogovrnim korištenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Danas je Svjetski dan pčela, vrijednih oprašivača bilja koji čitavom čovječanstvu osiguravaju hranu. Danas, više nego ikada važno je govoriti o njihovoj ugroženosti klimatskim promjenama i neodogovrnim korištenjem pesticida, a onda i ugroženosti nas ljudi koji niti jabuku ili bilo koji komad mesa ne bi mogli pojesti bez pčela.
Budući da nas je na Zemlji sve više, teško je zamisliti budućnost bez ovih lijepih i vrijednih kukaca. Samo tijekom proteklih 50 godina količina usjeva koji ovise o oprašivačima (voće, povrće, sjemenje, orašasti plodvi i uljarice) utrostručen je, piše Afternoon Voice. Pčele igraju važnu ulogu u poljopjrivrednoj proizvodnji jer učinkovito oprašivanje povećava količinu poljoprivrednih proizvoda, poboljšava njihovu kvalitetu i povećava otpornost biljaka na štetnike.
Upravo biljke koje oprašuju pčele važan su izvor radnih mjesta i prihoda za poljoprivrednike, posebno one male kao i njihova obiteljska poljoprivredna gospodarstva u zemljama u razvoju.
Pčele svoj svjetski dan imaju tek tri godine, a za datum obilježavanja, 20. svibnja, je uzet dan rođenja Slovenca Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Na prijedlog Republike Slovenije u kojoj je pčelarstvo razvijena grana poljoprivrede, kao i uz potporu Apimondie, Međunarodne federacije pčelarskih udruga i FAO-a, ovaj je dan predložen kao Svjetski dan pčela što je naišlo na odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2017. godine.
Alarmantno stanje u pčelarstvu, pčelari traže proglašenje elementarne nepogode
Zaštita pčela jedan je od 17 ciljeva održivog razvoja koji do 2030. godine ima u planu postizanje nulte stope gladi u svijetu. Naime, blizu tri četvrtine svjetskih kultura ovisi, barem djelomično, o pčelama, ali i drugim oprašivačima.
Kako piše FAO, da bi se pčele i oprašivači zaštitili od ugrožavanja njihovih izvora hrane, a onda i zdravlja, potrebno je uložiti veće napore u izgradnju veće raznolikosti staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama. Trebalo bi provesti politike u korist oprašivača koji promiču biološku kontrolu štetočina i ograničavaju upotrebu pesticida.
Dakle, sami poljoprivrednici imaju veliku ulogu u održavanju obilja hrane, raznolikosti i zdravlja oprašivača primjenom inovativnih praksi koje integriraju lokalna i znanstvena znanja i iskustva te diverzifikacijom poljoprivrednih gospodarstava kako bi resursi hrane i skloništa bili stalno dostupni oprašivačima. Mora se povećati suradnja između nacionalnih i međunarodnih organizacija, akademskih i istraživačkih tijela i mreža za praćenje, istraživanje i procjenu oprašivača i usluga oprašivanja.
Jer dok bude pčela, bit će i nas.
Tagovi
Svjetski dan pčela Zaštita pčela Oprašivači Anton Janša Biodiverzitet Nulta stopa gladi
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Što je sada gore od ovih zadnja tri dana Tuča ili Jaki vjetar. Kod mene vjetar napravio veču štetu nego da bila tuča. Malo prije obišao polja ali suncokret je dobio naj jače i to bar 70% ode u ništa.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+] se napio ali će se podignuti. Mom prijatelju kukuruza 12 hektara poravnalo sa zemljom još gore nego meni suncokret. Ništa idemo dalje, ovako i onako elelentarna neče biti proglašena zbog vjetra, pa ćemo ovih dana malo bogu krasti dane. Nema žalovanja od toga nema ništa.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka ! Oslobodi nas Bože od nevremena , HDZ , SDP i njihovih privjesaka !
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastoja Ovdje ću komentirati tvoj članak, Klimatski kaos na poljima: Mogu li ih inovacije iz zraka ublažiti? Nemogu, mogu te upozoriti ali Više [+] od ovakvih vremenskih promjena nemogu te ublažiti. Vremenske nepogode su veča sila od bilo koje naj novije tehnologije, ovisiš sam o sebi. Ili onaj način ako se ko sječa Olimpiskih igara u Pekingu kad su vremenom upravljali Harpovima da nepada kiša da se igre održe, kad bio kraj olompiskih igara hapove isključili. Tada nastao kaos sa kišama i poplavama. Danas ti o tome još mnogo ljudi priča što se tamo te godine događalo. Drugi ti primjer Svijetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, sudac označio kraj finala, harpovi pogašeni priču dalje znate i nebo je plakalo zajedno sa Kolindom kod dodjele medalja.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedradrane naj gore je onaj dio što sam cijelo vrijeme bio u kontaktu sa Lidea Srbija, da vidimo što i kako i po njihovim uputama radio. Za slijedeču Više [+] godinu trebalo je nešto novo njihovo biti u srcu Bilogore, ali očito ću odustati od toga. Moram dobro razmisliti za slijedeču godinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastija Amazon suncokret, tu su glave trebale biti 28-30 cm. Sada što ostane ako ostane, bumo vidjeli kako kažu slijepci. Ali vremenskim Više [+] nepogodama još nije kraj a uloženo previše.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedrane, na svim tablama. Jedan mi danas iz sela rekao da je to bio primjer kako bi trebao izgledati suncokret a ne što oni imaju. Sada je primjer za Više [+] uđbenike na zemlji. Ništa idemo dalje.
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama Gadno, nadam se da nije tako na svim tablama
Đuro Japaric
prije 6 godina
20 . 5 , uhvatio sam dva prirodna roja , moj i susjedu koji živi u Osijeku ! Slično rade i mnogi drugi koji imaju pčele . Osim sa prirodnim rojevima , broj novih zajednica povećavamo umjetnim rojevima ! Vezano za POLITIKU , RH , umjesto UGARA treba poticati ZELENU gnojidbu sijanjem MEDONOSNIH vrsta ; FACELIJA , rauola itd . U cilju napisanog Hrvatski pčelarski savez treba ići prema Vladi , zastupnicima !