Branitelji zadrugari u borbi protiv varoe

Uzimajući u obzir da je uz čovjeka koji zagađuje okoliš, grinja koja napada medonosne pčele, poznata još i kao varoa, najveći neprijatelj marljivim čuvaricama okoliša, pčelama, razgovarali smo s upraviteljom Braniteljsko-socijalne radne zadruge Pauk-Čeka iz Imotskog, Željkom Tomasom, koji je odlučio podijeliti sa širom javnosti svoja iskustva.

Branitelji izdvajaju 10.000 kn godišnje

"Zbog vrlo brzog razmnožavanja, Varroa je sposobna uništiti pčelinju zajednicu ako se ne vrši preventivno i pravovremeno tretiranje adekvatnim sredstvima. Koristimo bayvarol trake koje se stavljaju između okvira u središnji prostor košnice u kojem se pčele najčešće kreću.

Slijedeći upute, stavljamo ih u razinu granične linije legla i vijenca peludi, dok kraj trake držačem pričvrstimo za rub okvira, a pri tome pazimo da slobodno vise kako bi pčele uz njih mogle prolaziti s obje strane. Postavljamo ih dva puta godišnje, a kada govorimo o terminima, obično isti datiraju poslije prvog vrcanja u srpnju, te poslije drugog vrcanja u listopadu", priča Željko Tomas čija Zadruga na godišnjoj razini izdvaja 10.000,00 kn za liječenje pčela, a utroši ih na bayvarol trake i bistru, bezbojnu tekućinu, mravlju kiselinu kojom se tretiraju pčele samo kada nema legla, a koja je, uz oksalnu, najraširenija kiselina u borbi protiv grinje Varroe u pčelarstvu.

S mravljom kiselinom treba biti oprezan

"Mravlju kiselinu stavljamo u košnice u siječnju, odnosno kad iziđe leglo. S obzirom na to da na koži izaziva plikove, pri tome koristimo zaštitne rukavice, naočale i odjeću, a kada nije ohlađena i zaštitnu masku", objašnjava Tomas čije su pčele smještena na lokacijama Imotski-Glavina i Sebišna-Drinovci, a koji se, unatoč trudu i preventivnim mjerama, na žalost suočava s pomorom pčela.

Godišnje izgube nekoliko košnica zbog pomora pčela

"Sretni smo što se baš u vrijeme sve većeg i većeg pomora pčela, nismo susreli s velikim gubitcima. Izgubili smo tek nekoliko košnica jer se držimo se pravila i s pčelama radimo s puno ljubavi. Učestalo se educiramo i izmjenjujemo iskustva s ostalim pčelarima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine", dodaje Tomas.