Nikad do sada nije bilo više krađa košnica kao ove godine
Pčelari okupljeni u Županijski savez pčelara Osječko-baranjske županije ovih su dana u čudu, jer kako ističu ova je godina najlošija koju pamte na ovim prostorima, a nikad do sada nije bilo više krađa košnica.
Doznajemo to od Zvonimira Pajnića, predsjednika Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, koji napominje da ništa nije bolje stanje ni u ostalim dijelovima Republike Hrvatske, pa i cijele Europe, kad je riječ o proizvodnji meda.
Ova bi godina mogla biti zabilježena i kao jedna od rijetkih u kojoj će meda biti za domaće potrebe na knap, a da ga neće biti za izvoz. Inače, prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, lani je bilo evidentirano 7.500 pčelara, 370.000 košnica i proizvodnja od 6.500 tona meda. Pčelari su inače do sada godišnje izvezli između 1.200 do 1.500 tona meda.
- Ove će godine proizvodnja meda za hrvatsko tržište biti najvjerojatnije dovoljna, ali će izostati izvoz koji je ostvaren u nekim ranijim godinama. Najzastupljeniji, med od bagrema, značajno je izostao, jer je zbog proljetnih mrazeva bagrem smrzao i nije medio. U ravničarskim terenima uopće nije medio, a u višim terenima samo oko 30 posto od prosječnog medenja. Pčelari su u panici, jer ni zlatošipka koja je zadnja intenzivnija pčelinja paša, još uvijek nije zamedila, pa pčele troše svoje zalihe meda. Izostao je i nužan razvoj pčelinjih zajednica zbog nedostatka hrane i mogu se očekivati veliki zimski gubici pčela. Jedan dio pčelara sada vrši prihranu pčela šećernim sirupom i na taj način pokušava spasiti svoje pčele, kaže Pajnić.
Na Osječko-baranjskoj županiji trenutačno je, navodi Pajnić, evidentirano približno 32.000 pčelinjih zajednica, a planirana proizvodnja od 1.500 tona meda bit će manja za gotovo 50 posto. Slično je stanje i u ostalim županijama. Kad je riječ o otkupnoj cijeni meda riječ, najniža ovogodišnja je za livadski med, kaže Pajnić, i iznosi od 20 do 30 kn/kg.
- Ono što je zanimljivo jest da je pčelarenje iz godine u godinu sve teže i sve manje za pčelare prihodovno, ali se zbog teške gospodarske situacije i nezaposlenosti više nego ikada mladih počinje baviti pčelarenjem, kaže Pajnić.
Plečari drže kako na sve lošije rezultate u pčelarstvu utiču klimatske promjene i pogubna uporaba za pčele otrovnih insekticida. Jedno značajnije trovanje pčela evidentirano je ove godine na području pčelarske udruge Đakovština Đakovo.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Foto: RGBStock.com
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Voda za pčele nije samo napitak, evo šest praktičnih koraka za osiguravanje ključnog resursa
Srpanj je u pčelarstvu mjesec velikih izazova, ali i velikih nagrada - evo koje poslove valja obaviti
Ima 12 tona meda koje nema kome prodati: Pčelari odustaju, a mladih nema
Visok PDV na med ograničava ozbiljne hrvatske pčelare
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
