Bagrem podbacio, šteta milijunska!

Vremenski uvjeti ovoga proljeća, ali i protekle zime, nisu pogodovali pčelarima. Istarski pčelari, kojima je bagremova paša najznačajnija paša, ove se godine susreću s velikim problemima, jer je upravo ona u potpunosti podbacila.

Topla zima ove je godine donijela brojne probleme. Budući da biljkama nije osigurala vrijeme uobičajenog mirovanja, s proljećem je došao i problem proizvodnje biljnih sokova. Bagrem je primjerice, izvrsno cvao, no nije "medio" pa pčele, osim peludi, nisu imale što skupljati. Tako su košnice ostale prazne pa su neki pčelari već sada primorani vršiti prihranu, što je slučaj i u nekim dijelovima Istre. Oni koji to u ovom trenutku ne moraju, sigurno će morati uskoro, jer se očekuje sušno razdoblje karakteristično za ljetne mjesece.

Da je ovo specifična godina kada je u pitanju bagremov med, potvrđuju i brojni stari pčelari s dugogodišnjim iskustvom koji ne pamte ovakvu katastrofu po pitanju bagrema. Ostatak Hrvatske također ima probleme s bagremovim medom, a jedino je područje Bilogore zabilježilo nešto bolje rezultate.

Ovakva situacija na domaćem tržištu meda, posebice bagremovog, mogla bi dovesti i do uvoza meda, čija kvaliteta ne može konkurirati kvaliteti domaćeg, a problem je i podrijetlo, jer je već nekoliko godina na europskom tržištu u ponudi velika količina meda iz Kine.

Poplave dodatno pogoršale stanje

Negativan efekt dodatno pojačava i činjenica da je nedavna poplava koja je pogodila regiju, utjecala na gubitak brojnih košnica, ne samo u Hrvatskoj već i u Srbiji i BiH, a kako se sve dogodilo u vrijeme paše bagrema, jasno je da će ovu vrstu meda, barem kada se radi o domaćoj proizvodnji, biti gotovo nemoguće pronaći.

Prema prvim informacijama u Hrvatskoj je u poplavi stradalo 2.000 košnica, no detaljnim pregledom utvrđeno je da je 1.000 košnica u potpunosti uništeno, a procjenjuje se da i od preostalih 1.000 neće biti velike koristi. Kako bi pomogli pčelarima s poplavljenog područja, udružili su se pčelari iz cijele Hrvatske. Rok za prijavu donacija bio je 30. lipnja, koji bi prema očekivanjima predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza, Vladimira Bileka mogao biti i produžen. Dio donacija ići će u pčelinjim zajednicama, dok će dio vjerojatno biti financijski obeštećen. Procjenjuje se da je šteta na ovih 1.000, u potpunosti uništenih zajednica, oko 1,2 milijuna kuna na pčelinjem fondu, te gotovo 3,5 milijuna kuna štete na izgubljenoj dobiti od meda i ostalih pčelinjih proizvoda, a tu još treba dodati i štete koje su nastale na vrlo skupoj opremi.

Foto: freedigitalphotos.net