• Očuvanje bioraznolikosti
  • 13.07.2015. 07:10

Autocesta za pčele u Oslu

U norveškom glavnom gradu žele uspostaviti sustav odmorišta za insekte oprašivače kako bi pčele i bumbari mogli nesmetano letjeti s kraja na kraj grada, a svi su pozvani da se uključe u tu inicijativu.

Foto: depositphotos.com
  • 476
  • 21
  • 0

Groblje sa sadnicama cvijeća tu, nekoliko saksija na balkonu tamo: Oslo planira napraviti prvu autocestu za pčele na svijetu kako bi zaštitili ove ugrožene insekte oprašivače bez kojih čovječanstvo ne može.

Cilj projekta je da se u norveškom glavnom gradu uspostavi sustav odmorišta za insekte oprašivače kako bi pčele i bumbari mogli nesmetano letjeti s kraja na kraj grada, a svi su pozvani da se uključe u tu inicijativu. Prilike u Norveškoj u vezi sa insektima oprašivačima su nešto bolje nego u drugim dijelovima Europe, ali se smatra da je jedna trećina divljih vrsta pčela u toj zemlji ugrožena.

Uspostaviti odmorište za insekte oprašivače

"Mi stalno mijenjamo naše okruženje prema svojim potrebama zaboravljajući da je to životna sredina i drugih vrsta", kaže Agnes Like Melver, predstavnica organizacije Bibi (Bybi - u prijevodu Gradske pčele) i koordinatorica projekta. "Da bismo to ispravili, moramo im obnoviti mjesta za život i hranu", rekla je sjedeći na klupi u javnom parku Abel, maloj zelenoj oazi u norveškom glavnom gradu. Ta oaza u kojoj rastu suncokret, neven, felicija i druge medonosne biljke koje su zasadili lokalni stanovnici i đaci, nekada je bila samo mali dio travnjaka, a sada je mjesto za ispašu pčela i bumbara.

Iza projekta autoceste za pčele, prvog takvog, kako ističu organizatori, u svijetu čiji pompozan naziv asocira na bitumen, stoji namjera da se ovaj sustav odmorišta ili utočišta za insekte oprašivače proširi i pčelama i bumbarima omogući nesmetano kretanje.

Bilo da je to krov pod travom na poslovnoj zgradi, groblje sa posađenim biljkama koje cvjetaju u različito doba godine, zelena površina prepuštena divljem cvijeću, hoteli za korisne divlje insekte u dnu bašće, pojedinci, institucije, poduzeća i udruženja su pozvana da se pridruže ovoj inicijativi.

Uloga poduzeća u očuvanju biodiverziteta

Na 12. i posljednjem katu ultramoderne zgrade u novoj poslovnoj četvrti na obali Oslovskog fjorda, velika financijsko-računovodstvena tvrtka je odlučila da dio terase prekrije biljkama iz roda Sedum i postave dvije košnice. Oko 45.000 radilica tu posluje nesvjesno ekonomista u odjelima koji doručkuju u blizini.

"To treba shvatiti kao znak da i poduzeća vode računa o očuvanju biodiverziteta", kaže Marije Šelbre. Ova financijska konzultantica, ljubiteljica pčelarstva, uvjerila je svog poslodavca da sa vlasnikom zgrade finanscra ovaj projekt vrijedan 400.000 norveških kruna ili 46.000 eura. Ona kaže da radilice žive oko 60 dana i dodaje da radilice tokom svog života samo prikupljaju med. A onda kao svaki dobar računovođa, Marije daje i obračun. "Ako bi za posao koji obavljaju dobivale minimalnu zaradu, tegla meda bi koštala 182.000 dolara".

U Norveškoj ugrožena 1/3 od 200 vrsta divljih pčela i bumbara

Stanje s insektima oprašivačima u Norveškoj i nije toliko zabrinjavajuće kao u SAD ili drugim dijelovima Europe gdje su bolesti i problemi vezani za intenzivnu poljoprivredu, poput masovnog uzgoja samo jedne vrste biljaka i upotrebe pesticida, imali pogubne posljedice po pčele. Ipak, jedna trećina od 200 vrsta divljih pčela i bumbara u Norveškoj, smatra se ugroženim.

Proces oprašivanja biljaka veoma bitan u proizvodnji hrane

Toliki broj ugroženih vrsta jest povod za brigu jer je za 30 do 40% hrane koju koriste ljudi, bitan proces oprašivanja biljaka, što besplatno obavljaju insekti. Ekonomska vrijednost toga je, prema istraživanju francusko-njemačkog tima istraživača (INRA, CNRS i UFZ) iz 2005, procjenjena na 153 milijardi eura.

Tajnik Norveškog savjeta za biodiverzitet (Sabima) Kristijan Stel pozdravlja ovu inicijativu Bibija, i osuđuje kratkovidost norveških vlasti. "Vlast se izgleda krije iza ovakvih privatnih inicijativa dok istovremeno vode politiku koja ide u prilog intenzivnoj poljoprivredi koja će prouzrokovati smrt mnogih pčela", kaže on i dodaje: "Poljoprivreda duguje sve oprašivačima u održavanju proizvodnje hrane, dok insekti ovise od raznovrsnog uzgoja da bi preživjeli. To je međuovisnost".

Zbog nestajanja insekata prikupljača polena, poljoprivrednici su primorani ručno oprašivati biljke u kineskoj provinciji Sečuan, dok u SAD prevoze košnice kako bi oprašili kulture. Agnes Like Melver vjeruje u domino efekat. "Ako uspijemo lokalu riješiti globalni problem, možemo smatrati da će lokalno rješenje djelovati i drugdje", kaže ona.

Foto: depositphotos.com; @natali_ua


Tagovi

Bumbari Med Norveška Biodiverzitet Divlje pčele Evropa Autoput za pčele Oslo Insekti oprašivači Agnes Like Melver Marije Šelbre Oprašivanje biljaka Kristijan Stel