Astronomske cijene meda

Nakon što su se osječki pčelari požalili na katastrofalnu pčelarsku sezonu, najavljujući pomor pčela i visoke cijene meda, u njihovim su ih nimalo svjetlim prognozama podržali i pčelari iz drugih dijelova Hrvatske. Situacija je jako loša, već sad se osjeća nestašica meda, a cijene tog slatkog pčelinjeg proizvoda mogle bi za nekoliko mjeseci »otići u nebo«, slažu se predstavnici pčelarskih udruga s područja Istre i Zagreba. No, ako je suditi po njihovim riječima, domaćem medu prijete i neke druge pojave, poput uvoza iz Kine i »snalažljivih« poduzetnika koji volumen meda povećavaju različitim dodacima prodajući ga i dalje kao »originalni« hrvatski med.

- I nas muče isti problemi kao i naše kolege u Slavoniji. Meda nema, nema ga u cijeloj Europi jer paše nije bilo ili je bilo vrlo malo, uglavnom zbog vremenskih neprilika. Situacija nije nimalo bajna, kaže Željko Ravnić, tajnik udruge pčelara »Lipa« iz Pazina.

Veliki gubici

On, kao i drugi pčelari, očekuje daljnje povećanje otkupnih cijena meda. Već sad su cijene porasle s 15-ak na 30 i više kuna po kilogramu. No, za nekoliko mjeseci »cijene meda mogle bi otići u nebo«, ističe Damir Rogulja, predsjednik udruge »Pčelinjak« koja okuplja prvenstveno pčelare neposredne proizvođače.

- Ova je sezona izuzetno loša, pčele su donijele izuzetno malo meda, ponegdje ga nije bilo dovoljno ni za goli opstanak pčela. Iako je nezahvalno davati ikakve prognoze, mogu se složiti da je situacija ozbiljna, kaže Rogulja. Prema njegovim informacijama, ove se godine za bagremov med u veleprodaji nudilo i više od 30 kuna, pa procjenjuje da bi u maloprodaji cijena mogla biti i tri puta viša. No, od većih otkupnih cijena, tvrdi Rogulja, pčelari neće profitirati »jer nikakva cijena ne može nadoknaditi toliki gubitak u proizvodnji«.

Prednost kvaliteta

Našeg sugovornika, međutim, puno više muči mogućnost da nestašica meda na tržištu privuče razne »poduzetnike« koji će pokušavati pod pravi med prodati neki zamjenski proizvod.

- Najozbiljnija je opasnost što će se pojaviti kojekakvi falsifikatori koji će dodavati, primjerice, kukuruzni sirup u med da povećaju volumen. Takve si stvari ni u kojem slučaju ne smijemo dozvoliti. Naša komparativna prednost je jedino kvaliteta, napominje Rogulja, otkrivajući da je takav slučaj nedavno otkriven u Sloveniji. Prema informacijama s internetskih stranica slovenskog Ministarstva poljoprivrede, inspektori su analizirali 30 uzoraka meda iz Slovenije i nekoliko drugih zemalja. U dva uzorka iz Hrvatske utvrđeno je da se radi o proizvodima u koje je dodan šećer. Rogulja je otkrio i da je jedna tvrtka u Hrvatskoj nedavno upozorena jer je uvozila med iz Kine a da ga nije deklarirala na propisan način. No, nakon što je deklaracija ispravljena, inspektori su dozvolili daljnju prodaju.

Autor: Irena FRLAN