• Bolesti pčela
  • 03.02.2019. 13:30

Američka gnjiloća - bolest zatvorenog pčelinjeg legla

Američka gnjiloća pčelinjeg legla spada u red najopasnijih pčelinjih bolesti na svijetu. Izaziva je bakterija Paenibacillus larvae, koja prilikom razmnožavanja formira vrlo otporne spore.

Foto: Bigstock / Kosolovskyy
  • 303
  • 34
  • 0

Američka gnjiloća pčelinjeg legla spada u red najopasnijih pčelinjih bolesti na svijetu. Izaziva je bakterija Paenibacillus larvae, koja prilikom razmnožavanja formira vrlo otporne spore.

Spore u starom saću i košnicama mogu opstati i do 35 godina te pritom sačuvati infektivnost. Na 110 stupnjeva Celzijusovih u autoklavu izdrže 30 minuta, u ključalom vosku na 125 stupnjeva izdrže 20 minuta, a u suhom tlu očuvaju infektivnost 228 dana.

Na samom početku bolesti gotovo nije moguće uočiti bilo kakvu kliničku sliku. Nakon što je leglo inficirano, treba proći oko tri tjedna kako bi se uočile prve promjene. Tek nakon zatvaranja legla dolazi do promjena na poklopcima, koji postaju tamne boje. S druge strane, ličinke unutar stanice su pretvorene u polutekuću masu.

"Postoji više tipova ove bakterije i to one koje inficiraju ličinku i ubiju je za jedan do dva dana. Poslije toga, pčele koje vode brigu o higijeni košnice uginulu ličinku izbace, pa tako pčelari ne registriraju da postoji oboljenje u košnici. Međutim, takve bakterije su rjeđe. Dominantne su one koje polako ubijaju ličinku. Simptomi i znaci bolesti javljaju se tek kad se leglo poklopi - u zatvorenom leglu“, kaže dr. vet. med. Nemanja Jovanović.

Dijagnoza se postavlja u laboratoriju

Primarni izvori zaraze su bolesne i uginule ličinke, med, pelud u košnici, saće, ramovi i unutrašnji zidovi košnica, dok med iz tijela košnice spada u sekundarne izvore. Prenositelji ove bakterije su i pčelinji krpelj varoa destruktor, voskov moljac, muhe i paraziti.

Zarazu prenosi i sam pčelar i to seobom pčela na pašu slabih i zaraženih zajednica, kupoprodajom rojeva, posudbom pribora, samostalnom izradom satnih osnova i nesteriliziranim voskom.

"Bolest će se najčešće javiti u slabijim društvima i tamo gdje nije adekvatna higijena. Često se događa da slabe košnice, koje u sebi imaju određenu količinu hrane, u uvjetima kada nema paše budu meta grabeži jakih košnica. Pčele iz jakih košnica s drugog pčelinjaka napadaju slabu košnicu koja boluje od američke gnjiloće. Pokradu joj med i tako prenesu infekciju u svoju košnicu. To je također jedan od načina širenja zaraze između košnica", kazao je dr vet. med. Nemanja Jovanović.

Ne vodi li se računa, kupoprodaja rojeva može biti još jedan uzrok širenja bolesti.

"Prilikom kupovine rojeva, preporuka je da se od pčelara prodavača traži i uvjerenje da roj koji kupuje ne boluje od nekih patogena, bilo da se radi o američkoj gnjiloći ili nekoj drugoj bolesti pčela", napominje on.

Pravu dijagnozu američke gnjiloće moguće je postaviti u laboratoriju. Pčelari bi trebali uzeti uzorak oboljelog legla i to saće 10x10 centimetara, ili ako nisu sigurni gdje je leglo najviše oboljelo mogu izrezati saće iz cijelog rama, uviti ga u papir i poslati u laboratorij na analizu.

Kako uočiti prisustvo američke gnjiloće?

Od trenutka infekcije do stvaranja kraste na ličinkama treba oko dva mjeseca.

"Kada prilazite košnicama osjetit ćete neugodan miris koji podsjeća na ljepilo za drvo. Kada se skine poklopac s košnice miris postaje intenzivniji i podsjeća na miris užeglih jaja, odnosno pokvarene ribe. S obzirom na to da je riječ o bolesti legla, u jednom trenutku se i smanjuje brojnost pčela. Kada izvadite jedan od takvih ramova iz centra moći ćete vidjeti sliku prošaranog, odnosno raštrkanog legla. Kada zabodemo šibicu ili čačkalicu u ličinku koja boluje od američke gnjiloće može se zapaziti razvlačenje te mase, objašnjava Jovanović.

Zaražene košnice i opremu spaliti

Ova bolest se ne liječi. Ide se na spaljivanje košnica.

"Pčele koje se nalaze u tom pčelinjaku se uguše. Spaljuje se sve, osim metalnog pribora. Njega treba dezinficirati kemijskim sredstvima. Važno je i pitanje što raditi s pčelinjacima koji se nalaze u krugu tog pčelinjaka koji je obolio. Naime, u promjeru od kilometar i pol od pčelinjaka gdje je centar zaraze ostali pčelinjaci se stavljaju pod nadzor. Neophodno je obaviti redovne preglede i analize kako bi se utvrdilo ima li bolesti", istakao je dr. vet. med. Jovanović.

Imunitet pčela najvažniji

Američka gnjiloća javlja se u košnicama lošeg kondicijskog statusa. Uzročnici ove bolesti nalaze se unutar košnice, a hoće li doći do pojave bolesti ili ne ovisi od imuniteta pčela. Također, važna je i dobra higijena u košnicama. Samo jake pčelinje zajednice moći će se izboriti s ovom bakterijom, držati je pod kontrolom i ne dozvoliti joj da se razvije.


Tagovi

Američka gnjiloća pčela Bolesti pčela Zatvoreno leglo Spaljivanje košnica Pčele


Autorica

Zorana Bogdanović

Zorana Bogdanović

Diplomirana novinarka. Surađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čovjeka.