OBAVIJEST TRŽNIM PROIZVOĐAČIMA MRKVE, PERŠINA I CELERA KORIJENAŠA

Posljednja preporuka za zaštitu korijenastog povrća je upućena početkom mjeseca srpnja o.g., odnosno prije 20 dana! U spomenutom smo razdoblju na lokalitetima uz rijeku Dravu zabilježili sparno i vruće vrijeme! U prvih 13 dana dominirali su vrući dani s najvišim temperaturama između 29° i 33°C, a nakon 14. srpnja o.g. je osvježilo te je na svim mjernim lokalitetima kiša padala u naredna dva dana najčešće u količini od 25 do 50 mm! Prosječna vlažnost zraka uz riječne doline Drave i Mure je od početka mjeseca srpnja o.g. vrlo visoka i iznosi 93,9 %! Senzori vlaženja lišća bili su naročito aktivni u drugoj polovici srpnja o.g., pa je primjerice uz rijeku Dravu (lokalitet Orehovica) zabilježeno zadržavanje vlage na biljnim organima u trajanju 8.725 minuta!

Zbog naglašene vrućine u prvih 13 dana mjeseca srpnja o.g. uvjeta tržni usjevi korijenastog povrća: mrkve, peršina i celera su redovito navodnjavani (najčešće kišenjem ili orošavanjem).

Pritom bilježimo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria), naročito u poljima mrkve, peršina i celera korjenaša, pa je na netretiranim i slabije zaštićenim poljima zaraza lišća mrkve i celera bila tijekom jučerašnjeg dana veća od 50 %! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 28 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature blizu 30°C, a moguće nove oborine najavljene su narednog vikenda (23. i 24. srpanj o.g.).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv štetnih organizama:

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera korijenaša već smo u ranijim preporukama upozoravali na moguću pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Pri mjerama aplikacije utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr