OBAVIJEST PROIZVOĐAČIMA KRUMPIRA O PRVOJ POJAVI KOPRIVINE GRINJE (Tetranychus urticae) NA POJEDINIM SORTAMA KRUMPIRA!

Među štetnicima nadzemnih organa cime krumpira hrvatska iskustva i literatura navode moguću pojavu slijedećih vrsta: lisne uši (Aphidae), krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa decemlineata) i u nekim krajevima naše zemlje krumpirov moljac (Phthorimaea operculella) (javlja se na cimi, ali su ekonomske štete na gomoljima u skladištu). Na nadzemnim se organima (cimi krumpira) mogu vidjeti i posljedice napada zlatnih cistolikih nematoda koje se razvijaju na korijenu (Globodera)!

Prema količini i rasporedu oborina, te prema broju vrlo vrućih dana (vidi Tablicu 1.) proizvodna sezona 2017. nije pogodna za uzgoj krumpira. U razdoblju od početka mjeseca siječnja (1.1.) do jučerašnjeg dana (27.7.) zabilježeno je 332,6 mm oborina, što je gotovo 100 mm manje od očekivanog višegodišnjeg prosjeka! Temperature zraka su pritom iznad prosjeka pa ako se ovakav trend nastavi do kraja kalendarske godine prosječna će temperatura zraka u 2017. godini biti u Međimurju za +2°C veća od očekivanog prosjeka!

Tablica 1. Broj i raspored vrlo vrućih dana s temperaturama zraka >=30°C na lokalitetu Belica tijekom 2017. sezone:

Premda su posljednja 4 dana najviše dnevne temperature zraka manje od 28°C, već u razdoblju od 28.7.-2.8. 2017. očekujemo novi toplinski val a najvišim temperaturama zraka u rasponu 30° do 36°C!

Krumpir kao planinska biljka zahtijeva tijekom vegetacije dobro raspoređenih 100-120 mm oborina, a najviše dnevne temperature zraka pritom ne bi trebale biti veće od 29°C! Pri temperaturama zraka većim od 30°C pojavljuje je palež lišća od visokih temperatura i štetnog UV zračenja (naročito na ranijim sortama krumpira plićeg korijena i velikih nježnih listova), na nezaštićenim se usjevima razvija koncentrična pjegavost (Alternaria solani), a na sortama čija je cima osjetljiva na nekrotični soj Y virusa (PVY ntn) također je moguća pojava paleži i sušenja cime!

Ipak, u posljednjih 7 dana na nekoliko smo lokaliteta u Međimurju po prvi puta zabilježili brzo sušenje i propadanje cime zbog prekomjernog umnažanja koprivine grinje (Tetranychus urticae). Nametnik je prvo primijećen na sorti krumpira Taurus, namijenjen za preradu u čips, a od konzumnih je sorti do sada dojavljena i primijećene pojava samo na sorti Soraya!

Koprivina grinja (ili obični crveni pauk) (Tetranychus urticae) se početkom novog milenija redovito pojavljivala u međimurskim naseljima uz rijeku Dravu s intenzivnom proizvodnjom povrća namijenjenog za industrijsku preradu, a naročito su bili napadnuti patlidžani. Osim na plodovitom povrću u plastenicima (salatnim krastavcima, rajčici, paprici) i jagodama uzgajanim u visokim tunelima, ova se grinja pojavljuje u usjevima celera korijenaša, graha, krizantema, nekim voćnim vrstama (šljive, jabuke) i soji. Tijekom vrućeg ljeta 2015. godine ponovno je zabilježena prava "epidemija" običnog crvenog pauka na poljima soje na cijelom području kontinentalnog dijela Hrvatske. Najveće se štete očekuju u suhim i vrlo toplim uvjetima. Ove su grinje obično žute, zelenkaste, crvenkaste ili narančaste boje s dvije izražene tamne pjege na hrptu. Hrane se sisanjem biljnih sokova na naličju lišća. Stoga je napadnuto lišće puno sitnih bjeličastih točkica koje se spajaju, gubi normalnu zelenu boju, postaje "mramorno", a kasnije se suši i otpada. Grinja na naličju formira mnogo paučine, kojom može povezati više listova zajedno. Za razliku od voćnog crvenog pauka (Panonychus ulmi) prezime u stadiju odraslih oblika, pa se u uvjetima zaštićenog prostora razvijaju i tijekom zime. Jedna ženka odlaže stotinjak jaja po cijelom listu. Jaja su bjeličaste boje, gotovo prozirna, pa se prostim okom jedva mogu vidjeti. Optimalne temperature za razvoj koprivine grinje su 30-32°C, pa uz nisku relativnu vlažnost zraka (45-50 %) razvoj jednog pokoljenja traje svega 8-12 dana. Tijekom sezone na otvorenom polju grinja razvija 6-10 generacija godišnje, a u zaštićenim prostorima još više. Štetnik je relativno slabije mobilan, pa se sporo širi (najčešće od zapuštenih površina ili međe gdje su prisutni višegodišnji korovi - kopriva). Prvo se uočava na pojedinačnim biljkama, lokalno nastaju žarišta, a već prije masovnijeg proširenja potrebno je provesti njihovo suzbijanje.

VAŽNO: Grinje se suzbijaju primjenom akaricida, ali u Republici Hrvatskoj niti jedan akaricid nema dopuštenje za primjenu u krumpiru!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji ( http://fis.mps.hr/trazilicaszb/ ).

Ovim putem obavještavamo proizvođače krumpira na redovito praćenja zdravstvenog stanja usjeva krumpira, naročito sorata namijenjenim za proizvodnju čipsa (npr. Taurus i slično). Zalijevanjem usjeva (kišenjem i orošavanjem) i podizanjem relativne vlažnosti u usjevu smanjuju se optimalni uvjeti za brzo množenje i širenje koprivine grinje!

Također, planiranim provođenjem kemijske desikacije cime (u vrijeme optimalne vlažnosti tla) dopuštenim pripravcima za tu namjenu (npr. Basta uz karencu 14 dana ili Reglone Forte uz karencu 10 dana) na dijelu površina gdje se pojavljuje koprivina grinja (Tetranychus urticae) sprječava se „frontalno“ širenje napada grinje s rubnih dijelova parcele (pokraj zakorovljenih površina) na preostale nenapadnute dijelove polja!

Utrošiti barem 400 litara škropiva/ha, prskalicama bez dodatne opreme.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
Savjetodavna služba, Čakovec