Kao i proteklih sezona, krajem zime kondicija ozimih usjeva je vrlo različita, ovisna o roku sjetve, izboru sjemena, provedenoj osnovnoj gnojidbi i tipu zemljišta, odnosno njegovoj kemijskoj reakciji ili pH vrijednosti. Stoga krajem zime (s prvim danima ožujka o.g.) u pravilu preporučujemo obaviti prve prihrane usjeva manjim količinama pojedinačnih dušičnih gnojiva, npr. KAN u količini 100-150 kg/ha, naročito u usjevima slabije kondicije i koji pokazuju znakove lokalnog žućenja. U ožujku o.g. smo na većini mjernih županijskih lokaliteta u tri navrata ukupno zabilježili približno 15 tak mm oborina, što vrlo povoljno djeluje na regeneraciju uz rast i razvoj ozimih usjeva u kojima su prve prihrane krajem zime već obavljene!

Također, tijekom zimskih se mjeseci bez obzira na meteorološke uvjete dobro razvijaju neželjene biljke ili korovi u ozimim usjevima.

Dominantni zimski korovi u žitaricama su mrtva kopriva (Lamium), mišjakinja ili črevec (Stellaria), poljska ljubičica (Viola), divlji mak (Papaver), različak (Centaurea) i trava slakoperka ili pahovka (Apera). Njihovo suzbijanje ne preporučujemo provoditi na poljima gdje su usjevi loše kondicije, odnosno dok se ozima pšenica nakon prve prihrane ne oporavi od nedostatka hranjiva i bude u stadiju završetka busanja ili početkom vlatanja! Krajem busanja su još uvijek optimalni rokovi suzbijanja dominantne korovne trave u ozimoj pšenici - pahovke ili slakoperke (Apera spica venti) i drugih zimskih korova koji rastu iz sjemena.

Tablica 2. Neki herbicidi registrirani za suzbijanje "jesensko-zimskih" (bienalnih) korova u strnim žitaricama u Republici Hrvatskoj:

*od stadija 2-3 razvijena lista ozimih žitarica do završetka busanja!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji ( http://fis.mps.hr/trazilicaszb/ ).

Zadnjih je godina moguće je slakoperku ili pahovku (Apera) suzbijati i tijekom kasnijih stadija razvoja pšenice, odnosno sve do razvoja trećeg koljenca, a u novije se vrijeme tada koriste herbicidi Axial u količini 0,6-0,8 lit./ha ili Hussar OD u količini 80-100 ml/ha. Istim je pripravcima potrebno dodati i neki od herbicida za suzbijanje širokolisnatih korova, npr. do kraja busanja moguće je koristiti Logran 20 WG u količini 40-50 grama/ha! Uz zimske širokolisnate korove pripravak Lancelot WG u količini 30-33 grama/ha suzbija u ranijim stadijima i poljski osjak (Convolvulus) do početka razvoj drugog koljenca žitarica. U usjevima ozime pšenice gdje je zakorovljenost zimskim travnim korovom slakoperkom ili pahovkom (Apera) manja, moguće je koristiti samo pripravak Secator OD u količini 0,1-0,15 lit./ha. Navedeni herbicid učinkovito suzbija vrlo opasan i često raširen korov ozimina mačak ili priljepaču (Galium). Primijeniti ih uz utrošak 250-300 litara škropiva/ha. Navedene su niže količine, koje se smiju koristiti do kraja busanja, odnosno početka vlatanja ozimih usjeva. Primijeniti ih na poljima žitarica u dobroj kondiciji, bez znakova žućenja.

Proizvođače pšenice još jednom upozoravamo na potrebu redovitih pregleda usjeva krajem zime, te je prije kasno-zimskog suzbijanja korova poželjno obaviti prve prihrane u usjevima slabije kondicije, a prema dominantnim korovima na poljima odrediti dovoljno učinkovit izbor herbicida za njihovo usmjereno suzbijanje. Voditi računa o selektivnosti herbicida u ozimim žitaricama, odnosno u uputama provjeriti u kojem je razvojnom stadiju optimalna primjena pojedinog pripravka!

Vremenski uvjeti zabilježeni tijekom veljače 2017. upozoravaju nas na povoljne uvjete temperature i vlažnosti koji mogu pogodovati ranijem razvoju bolesti ozimih žitarica! Stoga prema zdravstvenom stanju ozimih usjeva, a prema stvarnoj potrebi sredinom ili krajem ožujka o.g. planirati primjenu fungicida za moguće "kasno-zimsko čišćenje" žitarica od uzročnika bolesti.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr