mali poljoprivrednik
prije 1 godinu

Ivan Malić; Dunav je za njih glavni tok izvoza i sa tzv baržama voze u Konstancu.Kada je Dunav nizak izvoz uvijek stagnira,pa očito nisu oduševljeni Više [+] željezničkim prijevozom.Cijena u Srbiji je 24 dinara sa 8% pdv-a, što bi iznosilo 204€ po toni,ili 187€ bez pdv-a.Koliko nudi Žito Osijek za kukuruz,što je očito počelo biti mjerodavno za otkupljivače???Tu dolazimo do izraza monopolisti.Zašto bi u Bjelovaru bio kukuruz skuplji za 5€ po toni u odnosu na istok Slavonije?Zašto bi ja trebao pretpostaviti da će ga netko izvesti baš u Italiju?Što ako moj kukukuruz lokalni otkupljivač proda recimo na ribnjak u istoj županiji?Hoće li mi onda platiti više zbog manjih troškova prijevoza?

Ivan Malić
prije 1 godinu

@malipoljoprivrednik - Srbija je 50 km dalje prugom nego mi, roba za Italiju ne treba preko Konstanze. Kukuruz je u većini slučajeva u Srbiji Više [+] jeftiniji za paritet prema Italiji. Isto kao što je za u Bjelovaru otkupna cijena viša od cijene iz okolice Osijek za razliku pariteta (odnosno cijena prijevoza Osijek - Bjelovar - u našem slučaju oko 5 EUR/tona.

Đuro Japaric
prije 1 godinu

Farma Lužak , Talijani su bili gubitnici u Drugom ratu , a balkanski narodi predvođeni KPJ i gerilcima zvani partizani bili su pobjednici ! U Više [+] poljoprivredi balkanski narodi od 1945 su GUBITNICI ! Zemljišni maksimum od 10 ha kojeg nije imala VEĆINA seljaka i NIZ zakona koji su OMOGUĆILI površinsko smanjivanje i mogućih 10 ha , i imamo KATASTROFALNU USITNJENOST ! A , o navodnjavanju sam ja JAVNO govorio još prije 35 godina kada sam imao plantažu jagoda ! Samo političari NEĆE ići u MASOVNU izgradnju AKUMULACIJA i SUSTAVA za NAVODNJAVANJE !

Farma Lužak
prije 1 godinu

I RS i RH u ovom slučaju mori ista briga. Velika proizvodnja za vlastite potrebe a premala za igru na svjetskom nivou. A Marta sta se Italije tiče mi Više [+] ne možemo od njih ništa kopirati, prije svega to je zemlja sa 60 milijuna stanovnika dakle skoro 15 puta veća i drugo to je zemlja koja se u tržišnoj utakmici razvija vec 180 godina,gdje su sustavi navodnjavanja poljoprivrednih površina napravljeni prije drugog svjetskog rata. Ove godine sam išao iz Trsta prema Udinama pa dalje prema Austriji 90% površina pod kukuruzom se navodnjava,soja se sva navodnjavava a kad uđes u brdoviti dio oko Aviana vidiš da navodnjavaju i livade. O sustav copetativa /zadruga koje organiziraju poljoprivrednu proizvodnju možemo samo sanjati. I ne manje bitno ,prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva je 50 hektara a u Hrvatskoj 5,5.,generacijama se radi na okrupnjivanju površina

mali poljoprivrednik
prije 1 godinu

Srbija je izgorila gore nego Hrvatska i ako je kod nas prosječan prinos umanjen za 30%,kod njih je za 60-70%.Zanimljivo ja da je kod njih nerijetko Više [+] cijena veća nego kod nas.Mi većinom izvozimo u Italiju,a oni moraju Dunavom do Constance,pa dalje brodovima.Reklo bi se da su to poprilično veći troškovi nego što ih imaju naši izvoznici,a kod nas manje,ili jednake cijene.Nešto tu neštima.Možda zato što kod nas monopolisti vedre i oblače.

Marta Radić
prije 1 godinu

Možda da pogledamo što ti talijani rade sa našim.sirovinama , sigurno ne hrane stoku.. Možda da pogledamo što ti talijani rade sa našim.sirovinama , sigurno ne hrane stoku..

I l
prije 1 godinu

kako ce poticat stocarsku proizvodnju kad daju novce u mom selu ljudima za otkupne centre ,vage ,silose itd ,,,, i to sve ide u izvoz sve manje je Više [+] stoke domace ove uvozne ne brojim

Farma Lužak
prije 1 godinu

Stvar i nije bas tako komplicirana kako izgleda. Hrvatska proizvede 2/3 vise kukuruza nego ga treba za vlastite potrebe. Višak se izveze u najvećem Više [+] dijelu u Italiju, vjerojatno vise od 90%. Talijanski kupci znaju da Hrvatska ima Višak kukuruz (ali i pšenice) I to plaćaju 10 -15% manje od cijena na Pariskoj burzi, zašto... zato jer mogu,zato jer znaju da Hrvatska nema drugog izbora vec prodati kukuruz ili pšenicu u Italiju. Koliko u tome sudjeluje pad domaće stočarske proizvodnje ja ne mogu špekulirati ali vjerojatno dosta. Zato je neobično važno poticati domaću stočarsku proizvodnju i pokušati kroz povećanu domaću potrošnju stabilizorati cijene pšenice I kukuruza jer ćemo u protivnom doći u situaciju da ce se smanjiti ratarska proizvodnja zbog neisplativosti a sta ce u konačnici rezultati gubitkom za sve u poljoprivredi od ratara do stočara. Možda ke je ova situacija oko smanjenja proračunskih sredstava za poljoprivredu u novom ZPP u prilika za redefiniranje ciljeva poljoprivredne proizvodnje u RH i konačno poticanja proizvodnje hrane kao strateškog i sigurnosnog pitanja .