Za što se koristi ljuska badema? Evo 7+1 opcija

Ali prije nego što stignemo do same priče, malo školice da svi razumijemo o čemu pričamo. Odnosno o kojoj vrijednosti pričamo. Jer u poljoprivredi nema otpada. Postoji samo nusproizvod koji je nekome drugom u ekosustavu sirovina za proizvodnju. A onda nusproizvod iz proizvodnje (u ovom slučaju ljuska) ima i svoju vrijednost izraženu u EUR/toni ili EUR/kg.

Anatomija badema

Plod badema je koštunjičav plod koji se sastoji od tri sloja, slično kao breskva ili šljiva, samo što kod badema jedemo ono što se kod breskve baca ;).

Korubina, komušina (zelena vanjska ljuska, hull) – mesnati zeleno-smeđi vanjski omotač koji se zrenjem suši, raspuca i otpada sa ploda (ili se silom uklanja, strojem). Kod nas u Dalmaciji to je „zelena ljuska“ ili „korubina“, u Slavoniji će reći “komušina”, a u stručnoj eng. literaturi „hull“ ili “husk”.

Tvrda ljuska (drvena koštica, shell) – tvrda, drvena „koštica“ unutar koje sjedi jezgra. Ovo je materijal o kojem pričamo u ovoj priči.

Jezgra (jestivi plod, kernel) – ono zbog čega cijela igra ima smisla.

Što je ljuska badema kemijski?

Tvrda ljuska badema je lignocelulozna biomasa. Drvo, jednostavno rečeno. Sastoji se od tri glavne komponente: Celuloza – oko 38% mase, Hemiceluloza – oko 28-30% i Lignin – oko 27-29%.

Ostatak su ekstraktivne tvari i pepeo. Pepeo je ovdje važna brojka: ljuska badema ima vrlo nizak sadržaj pepela, oko 0,7%. Zašto je to bitno? Pepeo pri izgaranju znači šljaku, čišćenje peći, više održavanja. Niski pepeo je prijatelj svakog kotlovničara.

Za usporedbu, topola koja se često koristi kao biomasa ima oko 44% celuloze. Ljuska badema nije daleko iza i čak ima nešto veći sadržaj lignina, što joj daje višu energetsku vrijednost. Lignin ima i do 25 MJ/kg, dok celuloza i hemiceluloza imaju 17-18 MJ/kg.

Konkretno za grijanje – kalorijska vrijednost (HHV, viša ogrjevna vrijednost) tvrde ljuske badema iz portugalskih i španjolskih studija je oko 19-20 MJ/kg na suhoj bazi. Drvni peleti se obično kreću u rasponu 17-19 MJ/kg. Dakle, ljuska badema je u kategoriji s drvom, što i ima smisla – jer ona u biti i jest drvo.

Za što se sve koristi ljuska badema?

Ima više opcija nego što sam isprve mislio:

1. Biomasa za grijanje

Najraširenija primjena, posebno u Španjolskoj i Italiji koje su veliki proizvođači badema. Ljuska se može gorjeti u rinfuzi (cijela, kako izlazi iz preradbenog pogona), drobljena ili u obliku peleta/briketa. Velika prednost je nizak pepeo i konzistentnost sirovine – manja varijacija nego kod sječke iz miješanog šumskog otpada. Konkurentno tržište – drvni pelet u Austriji, koja je referentno tržište za regiju, bio je u listopadu 2024. na 289 EUR/toni.

2. Aktivni ugljen

Ovo je možda najzanimljiviji dio cijele priče. Ljuska badema je odlična sirovina za proizvodnju aktivnog ugljena – materijala koji se koristi za pročišćavanje vode, zraka, u rudarstvu (vađenje zlata cijanidnim postupkom), pa čak i u litij-ionskim baterijama i superkondenzatorima. Razlog je u njenoj strukturi: visok sadržaj lignina, niski pepeo, i mehanička tvrdoća koja izdrži procesnu obradu.

3. Industrijski abraziv (pjeskarenje)

Drobljena ljuska orašastih plodova, uključujući badem, koristi se kao abraziv za skidanje boja, čišćenje metala, poliranje. Prednost pred mineralnim abrazivima (poput pijeska ili stakla): manja je tvrdoća pa ne oštećuje osnovni materijal, biorazgradiva je, ne ostavlja toksične ostatke. Tipično se koristi za delikatne primjene poput čišćenja motora, kalupa, čak i restauracije starih predmeta.

4. Punjenje za kompozite (drvo-plastika)

Mljevena ljuska se koristi kao prirodno punilo u plastičnim kompozitima. Akademske studije iz Tunisa i Maroka su radile na epoksidnim kompozitima sa ljuskom badema kao punilom za građevinske i auto industrijske primjene. Ovo je zasad uglavnom istraživačka tema, ali pokazuje smjer u kojem industrija ide.

5. Stočna stelja

Drobljena ljuska se koristi kao stelja za stoku, slično piljevini ili strugotini. Apsorbentna je, ne pljesni lako, ima neutralan pH. Kalifornijski uzgajivači mliječnih krava su tradicionalno glavni korisnici – ali oprez: ljuska badema je manje absorbentna od slame ili piljevine pa nije savršena zamjena.

6. Poboljšivač tla i malč

Cijela ljuska ili drobljena, raspoređena oko stabala, smanjuje isparavanje vlage, sporo se razgrađuje (zbog visokog lignina), vraća kalij u tlo. Studije iz Sveučilišta u Davisu pokazuju da kombinacija ljuske i korubine ulazi u tlo i poboljšava sadržaj vlage.

7. Kozmetika – piling? Tu je zanimljiva nijansa

Ovo sam u prvoj verziji priče napisao kao samorazumljivo, ali zapravo nije. Provjerio sam sastav popularnih prirodnih piling proizvoda na regionalnom tržištu i u 95% slučajeva abraziv u prirodnim pilinzima je prah sjemena kajsije (Prunus armeniaca seed powder), bademovo ulje ili bademova jezgra mljevena u finom prahu. Tvrda ljuska badema se ne koristi često za pilinge jer je previše tvrda – može oštetiti kožu. Sjeme kajsije je mekše i okruglije nakon mljevenja.

Tako da: ako imate dobrog kemičara i neku lijepu ambalažu, možete pokušati. Ali realistično, kozmetičko tržište nije najveći potencijalni kupac za rasutu ljusku badema. Dotad mogu Marini i Ljilji prodavati foru da im je rad u bajamima dobar za kožu lica :)

Zašto vodu plaćamo skoro koliko i mlijeko?

// Nekidan me zvala neka gospođa da bi ona kupila kilu-dvije ljuske. Proizvodi čajeve. Ovo nesavršeni Klaudije nije stavio na popis, ali ja dodajem - ljuska za čaj.

Naša situacija – tražimo kupca za ljusku

Vraćam se na konkretno, odnosno dobro staro hrvatsko IMT.

Imamo ili ćemo imati otprilike 100 tona tvrde ljuske badema za prodati u idućih 6-12 mjeseci. Nemam se trenutno vremena baviti pilinzima ili opremom za briketiranje. Zato bi ljusku najradije prodao u što jednostavnijem obliku, s minimumom manipulacija. Jer svaka manipulacija košta. Ljuska može ići rinfuzno ili u jumbo vrećama (big bag, tipično 300-500 kg). Logistički je u redu – nije pokvarljiva, suha (vlaga u pravilu ispod 5%), ne zahtijeva hlađenje, transport je jeftina ako ste u blizini.

Tko su realni potencijalni kupci?

Industrijske kotlovnice na biomasu – prehrambena industrija, hotelski kompleksi s bojlerima na pelet, mljekare, klaonice. Ako već imaju kotao na sječku ili pelet, mogu primiti i drobljenu ljusku.

Proizvođači peleta – za miješanje s drvnim materijalom radi povećanja energetske vrijednosti.

Industrijski korisnici abraziva – auto industrija, restauratori, čistači kalupa. Manje tržište po količini, ali viša jedinična cijena.

Plastenici, hortikultura i rasadnici – za grijanje, kao malč i poboljšivač tla.

Otvoreno – nemam u rukavu ugovor sa Ina kotlovnicom ili Plivinim industrijskim postrojenjem. Tek tražim kupca. Jedan razlog za ovu priču je upravo to: ako vam nešto od ovoga zvuči blisko, ili poznajete nekog kome bi bilo, javite se ili meni ili Klaudiju.

Računica i zaključak

Ako prodam svih 100 tona po, recimo, 100 EUR/toni (negdje između cijene rasute biomase i drvnog peleta na srednje-jugu Europe), pričamo o 10.000 EUR. Nije ogromna brojka u kontekstu našeg posla, ali taman mi treba nova korubalica, Kangoo se raspada, a razmišljam i o novom rasipaču gnojiva.

Uz novac, dodatne tri brojke govore u prilog tome da pitanje ljuske treba srediti što bezbolnije:

Trošak nezbrinjavanja – ako materijal ne prodaš, on ne nestane. Stoji na paletama, zauzima prostor, eventualno se mora odvesti na otpad za novce. Svaka prodana tona je dvostruko dobra: prihod plus ušteđeni trošak.

Volumen raste – stabla u Lisičiću su prosječno pet godina stara. Prinosi će rasti. Ovih 100 tona za 3-4 godine može biti 200-300 tona godišnje. Vrijedi sad organizirati distribuciju da imamo gotov kanal kad količine rastu.

Slamopodobni rizik – kao što sam u priči o slami pokazao kako ratari godinama prodaju materijal ispod stvarne vrijednosti, isti rizik prijeti i kod ljuske badema i ostalih orašastih proizvoda. Bez organiziranog tržišta, prvi kupac postavlja cijenu i to kupac koji ima informaciju, a prodavač nema.

Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.

Kao i sa svakim nusproduktom, najgora opcija je da završi kao trošak. Najbolja opcija je da postane dio prihoda. Negdje između je realnost s kojom ću se vjerojatno susresti u idućim mjesecima.

Imate interes ili poznajete nekog kome bi ljuska badema bila zanimljiva sirovina – pošaljite poruku. Može rinfuza, može big bag, dogovara se i kvaliteta i janjetina.