Treba li nam Svjetski dan bez mesa?

Nedjeljom za ručak domaća goveđa ili kokošja supa, pohano ili pečeno meso s prilogom, ponedjeljkom što ostane od nedjelje. Utorak ćoravi paprikaš, srijedom grah sa suhim rebrima, malo slanine ili kupus na paradajzu s dinstanom svinjetinom, četvrtkom što ostane od srijede, petkom riba, a subotom granatirmaš. 

Ovako nekako je izgledao tjedni jelovnik prije 30, 40 godina u mojoj, a vjerujem i mnogim drugim kućama. 

Ujutro kruha udrobljenog u mlijeko ili namazanog s masti i crvenom paprikom, a tko voli slatko - pekmezom, medom. I oni koji su imali domaće suhomesnate proizvode nisu se baš svaki dan "častili" njima jer, kako je govorila moja baka, ima dana više nego kobasica. 

U kojem se trenutku dogodilo da dobijemo Svjetski dan bez mesa koni se obilježava danas, 15. lipnja?

Jedemo ga tri puta više nego 1960-ih

Struka kaže kako su meso i hrana životinjskog porijekla izvor proteina i masti važnih za ljudsku prehranu te da se na njima temelji razvoj civilizacija na svakom kontinentu. No, ono se u samim počecima nije niti približno jelo kao danas. 

Gledajući prošlo stoljeće, u 60-im godinama se globalno po glavi stanovnika jelo oko 23 kilograma mesa godišnje, od čega najviše govedine, pokazuju podaci Our World in Data. Taj se broj u 20-im godinama ovog stoljeća uduplao, a u Europi je i tri puta veći - 69,8 kg. 

To je 5,8 kg na mjesec, 1,5 kg tjedno ili 190 grama na dan. Na prvu se ne čini puno, ali za odraslu osobu vjerojatno bude i puno više od ovih 20 deka. Za doručak koja šnita šunke, dvije šnicle za ručak, za večeru opet nešto pod 45. Oni koji nisu te sreće da jedu domaće, a vole meso, možda ga pojedu i više konzumirajući prerađevine poput salama, safalada, hrenovki, pašteta i sličnih proizvoda koji sadrže i brojne aditive koji "vuku na još".

Ipak, u budućnosti se predviđa pad i proizvodnje i potrošnje, na 67 kg do 2031.

Kakve su preporuke?

Meso je izvor važnih proteina i mnogi ističu, dio zdrave i uravnotežene prehrane. No, Svjetski fond za istraživanje karcinoma (WCRF) procjenjuje kako bi oko 3800 slučajeva karcinoma debelog crijeva godišnje moglo biti spriječeno kada bi se ljudi pridržavali preporuke o unosu crvenog i procesiranog mesa manjim od 70 g dnevno ili 500 g tjedno. Dakle, gotovo tri puta manje od onoga koliko se konzumira danas. 

Ove se brojke odnose na količinu u stanju nakon termičke obrade. Ono prilikom pripreme gubi vodu pa tako 130 g mesa u sirovom stanju nakon termičke obrade iznosi oko 90 g.

Liječnici preporučuju rjeđe konzumirati crveno, a češće bijelo meso i ribu te barem jedan dan u tjednu izdržati bez mesnog obroka. 

Kako skuhati grah bez mesa i zaprške, a da ne bude "prazan"

Dakle, od vremena kada se meso jelo jednom tjedno, došli smo do preporuka da se jednom tjedno ili barem jednom godišnje ne jede - na Svjetski dan bez mesa.