Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Europa 2031
  • 11.12.2021. 07:30

Kako će izgledati poljoprivredna proizvodnja u Europi 2031?

Predviđa se da će proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda ostati stabilna, dok se najveće promjene u potrošnji mesa, povrća i voća očekuju zbog promjene navika potrošača.

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller
  • 3.391
  • 298
  • 2

Europska komisija objavila je 9. prosinca 2021. izvješće o poljoprivrednim predviđanjima Europske unije za period od 2021. do 2031. godine. 

U njemu je obrađeno tržište mesa i mliječnih proizvoda koje će biti pod utjecajem održivosti, društvenih i zdravstvenih briga u narednom desetljeću, kako u pogledu vrsta proizvodnje tako i obrazaca potrošnje.

Rast će ekološka proizvodnja mlijeka?

U navedenom periodu proizvodnja mlijeka u EU pružit će održiva rješenja za stočare, klimu i društvo. Fameri će imati koristi od primjene održivih strategija hranidbe i boljeg upravljanja stadom, povećat će se pašnjačke površine što će doprinijeti očuvanju bioraznolikosti i zdravlja zemljišta.

Predviđeno je da će rast usporiti na 0,5 posto godišnje, dostižući oko 162 milijuna tona do 2031., dok će ekološka rasti. Ova vrsta mlijeka u 2019. predstavlja 3,5 posto u ukupnoj proizvodnji, a mogla bi dostići 8 posto u 2031.

Pored smanjenog rasta očekuje se da će EU ostati najveći dobavljač u trgovini mliječnim proizvodima. Predviđa se da će rast dva najveća konkurenta EU biti umjeren, s Novim Zelandom od 0,2  i SAD-a sa 1 posto, dok će ova proizvodnja najviše rasti u zemljama u razvoju.

Rast će i ekstenzivan uzgoj (Foto: V. Hudolin)

Svježi mliječni proizvodi EU mogli bi imati koristi od rastućeg izvoza, za koji se očekuje da će dostići 1,8 milijuna tona u 2031. Potrošnja EU će padati sporije, na -0,2 posto u usporedbi sa -0,5 posto u 2021., zahvaljujući povećanom interesu za diferencirane proizvode (npr. eko). Kao rezultat toga, situacija u EU mogla bi ostati stabilna, s relativno visokim prosjekom od 38,5 milijuna tona.

Past će potrošnja mesa? 

Održivost će sa svojim ekološkim, ekonomskim i društvenim ciljevima imati sve značajniju ulogu na tržištima mesa EU, kako za proizvođače tako i za potrošače. Modernizacija, inovativne tehnologije i promjene u poljoprivrednim praksama dovest će do efikasnije i ekološki prihvatljivije proizvodnje. I dalje će izazov za ovaj sektor biti ulaganja. Također, potrošači sve više iskazuju zabrinutost oko okoliša i klimatskih promjena što će dovesti do toga da potrošači obrate dodatnu pažnju na proces proizvodnje i porijeklo proizvoda, a doći će i do promjena navika onih koji će tražiti zdravije artikle.

Predviđa se da će potrošnja mesa u EU po glavi stanovnika pasti sa 69,8 kg u 2018. na 67 kg do 2031. godine.

Stada krava će se smanjiti za 7 posto (manje od 2,1 milijun grla), što će dovesti do pada bruto proizvodnje goveđeg mesa za 0,6 milijuna tona (-8%). Što se tiče potrošnje u EU, nastavit će svoj trend pada između 2021. i 2031., sa 10,6 na 9,7 kg po glavi stanovnika.

Kada je riječ o svinjskom mesu, stanje ostaje neizvjesno, posebno zbog problema vezanih za afričku svinjsku kugu. Promjene u navikama potrošača u pogledu zdravlja, okoliša i društvenih briga trebale bi negativno utjecati na potrošnju ove vrste proizvoda u EU, za koju se predviđa da će se smanjiti za 0,5 posto godišnje, sa 32,5 kg u 2021. na 31 kg per capita 2031.

U peradarstvu bi rast potrošnje mogao usporiti, sa 2 posto godišnje u periodu 2011-2021. na 0,6 posto u 2021-2031. Ova vrsta mesa bi mogla biti percepirana kao zdravija u odnosu na druge vrste, kako zbog veće praktičnosti u pripremi tako i zbog nepostojanja vjerskih ograničenja u njenoj konzumaciji. Očekuje se da će proizvodnja u EU nastaviti rasti za 0,4 posto godišnje, dostižući 14 milijuna tona 2031. godine.

Za ovčje će ona biti u blagom porastu za 0,3 posto godišnje u desetogodišnjem periodu, a u 2031. bi mogla doseći 660.000 tona, a time i potrošnja po glavi stanovnika koja bi za deset godina mogla iznositi 1,4 kg.

Rast će proizvodnja proteinskih usjeva

Očekuje se da će proizvodnja žitarica opasti zbog manje potražnje za stočnom hranom, dok će ona za proteinske usjeve značajno rasti, zahvaljujući njihovim ekološkim prednostima.

Ukupna iskorištena poljoprivredna površina (UAA) će blago pasti tijekom navedenog perioda, na 160,5 milijuna hektara u 2031. godine, a predviđa se da će se šumske površine nastaviti povećavati i premašiti poljoprivredne 2031. godine, dostižući 161,4 milijuna hektara, zahvaljujući ulozi koju imaju u klimatskim izazovima.

Proteinski usjevi su sve traženiji (Depositphotos/paulmaguire)

Pad površine pod žitaricama od 2,8 posto u EU, u usporedbi sa 2021. godinom, u kombinaciji sa smanjenjem prinosa, dovest će do smanjenja proizvodnje. Očekuje se smanjenje na 276 milijuna tona u 2031. (-2,5% u odnosu na 2021.). Istovremeno će se potrošnja smanjiti za 2,7 posto, na 254,8 milijuna tona, potaknuta padom upotrebe stočne hrane. Što se tiče trgovine, očekuje se da će EU ostati konkurentna, ali će se suočiti s jakom konkurencijom koja će dovesti do smanjenja tržišnih udjela.

Voće i povrće

Poljoprivredni izgledi EU 2021-31 predviđaju da će klimatske promjene biti izazov za maslinovo ulje i vino, dok se potražnja za voćem i povrćem prilagođava zdravstvenim problemima stanovništva.

Proizvodnja maslinovog ulja mogla bi dostići 2,5 milijuna tona do 2031. godine, što je povećanje od 22 posto u odnosu na 2020. godinu. Značaj izvoza će rasti s povećanjem produktivnosti, sa 35 u 2020. na 44 posto u 2031. Što se tiče potrošnje, očekuje se da će rast pokretati zemlje koje nisu proizvođači, a predstavljat će 21 posto potrošnje u 2020. i 32 posto u 2031. godini.

Proizvodnja vina će pasti za 0,3 posto godišnje, što će rezultirati 148 milijuna hektolitara u 2031. Predviđa se da će potrošnja dostići 22 litre po glavi stanovnika 2031. godine, što je smanjenje od 0,4 litre u odnosu na 2020.

Do 2031. proizvodnja svježe rajčice trebala bi se smanjiti za 0,4 posto godišnje i dostići 6,3 milijuna tona. Ovaj pad je uglavnom uzrokovan snažnim padom uzgoja zimi u Španjolskoj i prelaskom na rajčicu manje veličine, koji ima veću dodanu vrijednost. Očekuje se da će potrošnja svježe po glavi stanovnika u EU ostati stabilna, na 15 kg 2031. Slično tome, potrošnja one za preradu također će biti stabilna, 18 kg per capita. 

Što se tiče jabuka, stanje bi trebalo ostati stabilno do 2031. godine, a proizvodnja će iznositi 11,1 milijun tona. Ovo je rezultat smanjenja površina pod uzgojem kompenziranih povećanjem prinosa zahvaljujući korištenju novih sorti i poboljšanom agronomskom upravljanju. Očekuje se da će se potrošnja svježih po glavi stanovnika povećati na 15 kg (porast od 0,6% godišnje).

EU vijeće usvojilo Zajedničku poljoprivrednu politiku

U izjavi na ovogodišnjoj konferenciji o predviđanju poljoprivrede u EU Janusz Wojciechowski, povjerenik Europske komisije za poljoprivredu podsjetio je na usvojenu Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju kaže da će postaviti nove standarde za životnu sredinu. "To će poljoprivredu učiniti održivijom i pomoći našim farmerima da svladaju izazove koji su pred nama. Komisija je zadovoljna postignutim političkim kompromisom, a posebno time da je tijekom pandemije Covida naš poljoprivredno-prehrambeni sustav radio i funkcionirao kao odgovor na krizu", zaključio je. 

Izvješće o poljoprivrednim predviđanjima možete preuzeti u dokumentu ispod teksta.


Dokumenti


Tagovi

Europska komisija Janusz Wojciechowski Mlijeko Meso Žitarice Voće Povrće


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

...Znači prva fotka 😂 .. i nema dalje..😂
Laurina faca kad se purić 💩 ("tehnički problemi") tokom fotkanja 😂😂 neprocjenjivo 😂🪶🥴😺🦃
#mlado